Ljudske aktivnosti i emisije gasova sa efektom staklene bašte u atmosferu već su ostavile vidljiv trag na klimu naše planete.
Prosječna temperatura na zemlji je porasla za oko 1,1°C u proteklih 100 godina, a svaka od prethodne četiri decenije bila je toplija od bilo koje prethodne od 1850. godine.
Iako su se dešavali i u prošlosti, toplotni talasi, tj. periodi ekstremno visokih temperatura, usljed globalnog poremećaja klime i životne sredine, postali su češći, jači i dugotrajniji.
Kako klimatske promjene utiču na djecu?
Iako su najmanje odgovorna za narušavanje životne sredine na planeti, djeca nose najveći teret posljedica klimatskih promjena. Ona su najosjetljivija na posljedice promjene klime - suše, poplave, požare i druge drastične vremenske nepogode. Danas je milijardu djece širom svijeta izloženo ekstremnim efektima klimatskih promjena, a predviđa se da će se situacija dalje pogoršavati kako se globalne prosječne temperature budu povećavale, a vremenski obrasci postajali sve nestalniji, prenosi UNICEF u BiH.
Naime, očekuje se da će djeca nesrazmjerno više trpjeti uticaj opasnosti od klimatskih promjena, a s obzirom na to da njihova tijela još rastu i razvijaju se, podložnija su bolestima, uključujući i one bolesti koje se javljaju kao posljedica promjena klime. Rizik od toplotnog stresa ili toplotnog udara među djecom vjerovatno će se povećavati sa porastom temperatura, s tim da toplotni stres može pogoršati i postojeće zdravstvene probleme kod djece.
Ističu da je više od trećine djece u svijetu (820 miliona) direktno izloženo toplotnim talasima, a predviđa se da će se situacija dalje pogoršavati kako se globalne prosječne temperature budu povećavale, a vremenski uslovi postajali sve nestabilniji.
Djeca su u procesu rasta i zbog svoje fiziologije njihovo tijelo još nije u stanju da reguliše temperaturu dovoljno brzo kao odrasli. Posebno su novorođenčad i dojenčad (djeca od mjesec do navršenih godinu dana) izložena najvećem riziku obolijevanja, pa čak i umiranja od prekomjerne toplote.
Toplotni udar kod djece i kako zaštititi djecu
Toplotni udar nastaje usljed dugotrajnog boravka na otvorenom pri visokim temperaturama vazduha kao posljedica direktne izloženosti suncu, ali i kao posljedica boravka u zatvorenom prostoru, usljed vlažnog i pregrijanog vazduha, kao na primjer u javnom prevozu, automobilu ili pregrijanom stanu.
Čak i ako se roditelj osjeća prijatno na temperaturi na kojoj se nalazi, ne mora da znači da se i dijete tako osjeća, jer kod njega još nije stabilizovana termoregulacija.
Pratite sljedeće savjete:
- novorođenčad, dojenčad i stariju djecu izvodite napolje u ranim jutarnjim i kasnim popodnevnim časovima. Ne savjetuje se izlazak napolje u najtoplijem dijelu dana, od 10 do 17 časova;
- dijete obući u komotne komade odjeće od prirodnih materijala (pamuk, lan) i obavezno mu staviti pamučnu kapu ili šešir;
- uvijek nositi flašicu sa vodom i često ponuditi dijete da popije makar gutljaj-dva (umjesto vode može i blaga limunada);
- nikada ne ostavljati djecu u automobilu i drugim vozilima - ni nekoliko minuta!
Koji su simptomi toplotnog udara kod djece?
Toplotni udar mogu da najave nespecifični simptomi, koji podsjećaju na virusnu infekciju. Prije nego što se pojave simptomi toplotnog udara, djeca često pokazuju blaže znake toplotne iscrpljenosti, poput glavobolje, mučnine, vrtoglavice, zujanja u ušima. Glavni simptom toplotnog udara je porast tjelesne temperature zbog brzog i prekomjernog zagrijevanja tijela, tako da za svega pola sata temperatura može da poraste na više od 40°C. Simptomi toplotnog udara mogu imati i fatalne posljedice.
Djeca do pet godina starosti:
- intenzivna uznemirenost i glasan plač nakon kojih slijedi umor i pospanost;
- izostanak znojenja uprkos velikoj vrućini;
- odbijanje unosa tečnosti;
- pojava konvulzija - grčeva u stomaku i mišićima;
- povraćanje;
- ubrzano disanje;
- ubrzan puls;
- jako visoka tjelesna temperatura;
- gubitak svijesti;
- uvlačenje mekog dijela na glavi novorođenčeta/dojenčeta;
- vrelina kože ruku i nogu na dodir i crvenilo kože lica;
- po premještanju novorođenčeta/dojenčeta u hlad, ekstremiteti naglo postaju hladni i nastaje drhtavica.
Djeca preko pet godina starosti:
- suva i topla koža;
- odsustvo znojenja;
- jaka glavobolja;
- nejasan govor;
- ubrzano disanje;
- ubrzan puls;
- gubitak svijesti;
- dijareja;
- grčevi u tijelu;
- visoka tjelesna temperatura (do 40 i više stepeni);
- zujanje u ušima;
- zbunjenost (dijete djeluje konfuzno);
- nejasan govor;
- osip po koži.
Evo šta preduzeti u slučaju toplotnog udara kod djece svih uzrasta:
- Odmah pozvati ljekara/hitnu pomoć ako postoji sumnja na toplotni udar.
- Do ukazivanja stručne pomoći, dijete odmah skloniti u hladovinu ili izvesti iz pregrijane prostorije, automobila ili drugog prevoznog sredstva. Ako je moguće, dijete smjestiti u adekvatno klimatizovanu ili zamračenu i dobro provjetrenu prostoriju.
- Raskomotiti dijete - skinuti mu svu suvišnu odjeću.
- Djetetu odmah ponuditi tečnost - najbolje vodu, ako stanje to dozvoljava.
- Dijete umiti ili istuširati mlakom vodom. Ako voda nije dostupna, izložiti ga strujanju vazduha (npr. rashlađivanje ventilatorom).
- Na glavu staviti komadiće leda umotane u platno ili hladne obloge.
- Čak i nekoliko sedmica nakon oporavka od toplotnog udara dijete je osjetljivo na visoke temperature, pa se savjetuje boravak u rashlađenim prostorijama, kao i smanjena fizička aktivnost.
- Nikada ne ostavljajte dijete u autima - ni nekoliko minuta! Posebno opasna situacija za djecu u ljetnom periodu je čak i kraće zadržavanje u automobilu. Temperatura tijela djeteta raste tri do pet puta brže nego kod odraslih, a u vozilu temperatura vazduha može za samo 10 minuta da poraste za čak 20 stepeni. Kada dijete tokom vrelih ljetnih dana ostane u vozilu, njegova tjelesna temperatura brzo raste, pa je moguć i fatalan ishod u roku od nekoliko minuta. Zato se savjetuje da nikada ne ostavljajte dijete u vozilu bez nadzora - čak i ako su prozori djelimično otvoreni ili motor radi, a klima-uređaj uključen. Neka vam postane navika da provjerite cijelo vozilo - naprijed i pozadi - prije zaključavanja vrata i odlaska. Čuvajte ključeve automobila van domašaja djeteta i naučite djecu da vozilo nije igralište. Uvijek zaključavajte vrata i prtljažnik svog automobila, tokom cijele godine, kako djeca ne bi mogla da uđu u vozilo bez nadzora. Ako vidite dijete samo u zaključanom automobilu, odmah ga izvucite, pozovite hitnu pomoć i rashladite.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.