BANJALUKA - Gojaznost je jedan od najvećih zdravstvenih izazova 21. vijeka, jer prema najnovijoj studiji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), koju je objavio medicinski časopis "Lanset", više od milijardu ljudi širom svijeta pati od gojaznosti, a kako navode, taj broj se od 1990. godine povećao više od četiri puta.
Iz SZO navode da je broj gojaznih ljudi u Evropi dostigao razmjere epidemije i upravo se zbog toga 4. mart obilježava kao Svjetski dan borbe protiv gojaznosti, a ovogodišnji moto je "Pričajmo o gojaznosti bez predrasuda i osuđivanja".
Dragana Lošić, magistar farmacije i spec. nutricionizma, kazala je za "Nezavisne novine" da u Evropi više od 60 odsto odraslih ima višak kilograma ili je gojazno, dok su stanovnici Balkana među najgojaznijima zbog niskog životnog standarda koji nosi sa sobom i nisku zdravstvenu osviještenost.
"Gojaznost ne predstavlja samo višak masnog tkiva, nego je to jedan hronični upalni proces koji može dovesti do različitih endokrinoloških poremećaja, neplodnosti, različitih ginekoloških problema, inzulinske rezistencije, dijabetesa, hipotireoze, te povećati rizik za nastanak kancera i to posebno onih koji su hormonski zavisni, kao što su kancer endometrijuma, prostate i dojke", objašnjava Lošićeva.
Napominje da se gojaznost javlja u sklopu metaboličkog sindroma, odnosno udruženo sa hipertenzijom, hiperholesterolemijom, dijabetesom i masnom jetrom.
"Do gojaznosti dolazi kada je kalorijski unos hrane veći od potrošnje. Dokazano je da preskakanje doručka, neredovni obroci, visok unos rafinirane hrane, manjak sna, uz sjedilački način života, dovode do gojaznosti. Osobe koje nastoje smršati treba da imaju redovne obroke, da ne grickaju između obroka, da unose dosta vlakana, da izbjegavaju gotove i polugotove proizvode ili 'fast food', da piju dovoljno tečnosti, kao i da u njihovoj ishrani prevladavaju namirnice sa niskim sadržajem šećera i skroba kao i da su fizički aktivne", kaže Lošićeva.
Prema njenim riječima, liječenje gojaznosti zahtijeva multidisciplinarni pristup te uključuje nutricionistu, endokrinologa, psihologa, a po potrebi i hirurga ukoliko se radi o morbidnoj gojaznosti, kada je indeks tjelesne mase veći od 40.
"Barijatrijska hirurgija se koristi za tretman morbidne gojaznosti i garantuje prve vidljive rezultate nakon šest mjeseci od hirurškog zahvata koji se odnose na gubitak težine od oko 30 odsto od početnih vrijednosti. Kako operativni zahvati nose i velike rizike, sve veću prednost i kada je u pitanju morbidna gojaznost dajem mijenjanju prehrambenih navika uz pomoć nutricioniste i eventualnu primjenu lijekova novije generacije protiv dijabetesa propisanih od strane endokrinologa, jer su rezultati isti, a rizik je daleko manji", rekla je Lošićeva.
Sa stanovišta moderne psihologije i psihoterapije, gojaznost se tretira kao vrsta psihološke zavisnosti, a psihološki uzroci gojaznosti su, kao i kod drugih zavisnosti, povećana napetost kojoj uzroci mogu biti razni, različiti oblici stresa, frustracija, sagorijevanja, krize", kazala je za "Nezavisne novine" psihijatar Tatjana Maglov.
"Hrana je značajan potkrepljivač, izaziva osjećaj zadovoljstva te samim tim smanjuje napetost. Tako se stvara preduslov za razvoj zavisnosti, i stvara se posebno vrsta uslovljavanja, odnosno gotovo svako nezadovoljstvo se 'rješava' hranom. To je posebna vrsta psihičke zavisnosti", kaže Maglov.
Dodaje da mali broj ljudi dolazi na psihoterapiju zbog ovog problema.
"Više se gojazni ljudi javljaju zbog nekih drugih problema i u toku terapijskog procesa stvara se motivacija za rad na gubljenju viška tjelesne težine. Psihoterapija tu ima značajnu ulogu u smislu prepoznavanja pogrešnih obrazaca i promjene istih, sticanja određenih vještina nošenja sa stresom i krizom, rad na samopouzdanju", kazala je ona.
Prema njenim riječima, osjećanja stida i krivice su neprijatna i dovode do povećane napetosti, što dovodi do povećane potrebe za hranom i krivice.
"Stvaranje motivacije za promjenu je psihoterapijski proces, tačnije prva faza i uvijek je u pitanju individualni pristup, a zavisi od ličnosti, psihičkog statusa, okolnosti koji će se pristup koristiti u razvoju motivacije", zaključila je Maglov.
O problemu koji predstavlja gojaznost govorili su i medicinski stručnjaci Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Republike Srpske u Banjaluci, koji su na Odjeljenju endokrinologije obilježili Svjetski dan borbe protiv gojaznosti.
Mirjana Bojić, šefica ovog odjeljenja, rekla je da se hirurškim tretmanom gojaznosti UKC Republike Srpske približio ili je gotovo isti kao svi svjetski centri koji se bave ovom problematikom.
Istakla je da se gojaznost ne može odmah okarakterisati kao bolest, već kao stanje koje se može razviti u bolest, nakon čega utiče na svaki segment organizma.
"Čitav tim Endokrinologije želi da omogući najadekvatnije i najbolje liječenje za one koji su oboljeli od gojaznosti, ali isto tako i stanja na koje možemo uticati savjetima i načinom obrade pacijenta, da se ne dođe do hirurga, koje smo dobili sad u timu", rekla je Bojićeva i napomenula da se problem gojaznosti može riješiti izmjenom načina ishrane i povećanjem fizičke aktivnosti.
Vlado Đajić, generalni direktor UKC RS, rekao je novinarima u Banjaluci povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv gojaznosti da je to bolest koja može izazvati veoma teške posljedice, a ponekad i smrtni ishod, kao i da se UKC RS, osim liječenja pacijenata veoma kompleksnim metodama i skupim lijekovima, bavi i prevencijom različitih oboljenja.
Da je gojaznost, prije svega, psihološki problem i začarani krug iz kojeg je teško izaći, kazala je za "Nezavisne novine" jedna Banjalučanka, koja ističe da se sa ovim problemom bori već nekoliko godina.
"Nakon porođaja sam počela naglo da se debljam i to je postao jedan začarani krug, jer nešto skineš, nešto vratiš i tako ukrug. Sa kilogramima su došli i zdravstveni problemi, poput poremećaja hormona i inzulinske rezistencije", kazala je ona.
Ističe da su potrebni čelična volja i upornost da se potpuno promijeni način života koji je danas ubrzan, a kako kaže, sve to doprinosi razvoju gojaznosti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.