Naš dom bi trebalo da bude mjesto sigurno od svake opasnosti. U njemu se odmaramo od svijeta i od stresa. Ali upravo su tamo i mjesta koja predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i našu sigurnost.
Ako imate česte glavobolje, probleme s disanjem ili probavne smetnje, možda vaš dom nije čist kako se čini, piše TheSpruce. Provjerite ovih 11 stvari:
1. Plijesan i gljivice
Plijesan i gljivice nalaze se u svakoj klimatskoj zoni svijeta. Ali u toplim i vlažnim uslovima, poput kupatila ili podruma, njihove spore se toliko prošire da stvaraju kolonije koje su prijetnja vašem zdravlju. Većina plijesni u vašim domovima je samo površinska, ali ponekad može ući čak u temelje ili zidove. Svi tipovi plijesni su iritansi koji štete respiratornom sistemi te mogu prouzrokovati ozbiljne zdravstvene tegobe ljudima koji imaju problema s imunološkim sistemon. Zato je važno ukloniti plijesan sa ama baš svake površine u vašem domu.
2. Grijanje i klimatizacija
Većina domaćinstava koristi centralno grijanje zimi, a klima-uređaje tokom ljeta. Kako bismo sačuvali energiju i zadržali toplinu ili hladnoću, prozore i vrata smo napravili nepropusnima. Za novčanike je to idealno, ali za zdravlje može biti opasno, posebno ako imate respiratorne tegobe. Grijanje i klima najčešće ne uzimaju svjež vazduh izvana, nego jednostavno filtriraju vazduha u stanu. Na taj način toksini iz vazduha ostaju u stanu, a u njima je ponekad dim cigarete, plijesan, hemikalije za čišćenje, ugljen-monoksid i razni drugi gasovi. U mnogim domaćinstvima vazduh je u stanu zagađeniji nego onaj vani. Za one koji koriste sobne klimatske uređaje, treba istaknuti kako su oni često izvor plijesni i raznih zaraza ukoliko ih ne čistite redovno. Kamini i peći za grijanje na drva dodatno mogu zagaditi vazduh emitovanjem sitnih čestica i gasova.
3. Kupatila
Kupatila su obično mali i vlažni prostori u kojima se nalaze vlaga i toplina zbog kojih bujaju plijesni, a tamo još dodatno koristite hemikalije za ličnu higijenu. Tamo opasnosti vrebaju na svakom koraku, odnosno iz vazduha i sa površina. Najveći izvori rizika su:
- nepravilno čišćenje i loše pranje ruku zbog čega se na površini zadržavaju bakterije poput E. coli te raznih virusa,
- zajedničko korištenje peškira i kupatilskih tepiha zbog čega se infekcija može proširiti među članovima porodice,
- korištenje agresivnih sredstava za čišćenje, mirisnih sprejova, svijeća, ulja i drugih sredstava koja ograničavaju dotok svježeg vazduha,
- loš kvalitet vode.
4. Dnevni boravak
Riječ je o prostoriji koju koriste svi ukućani i u njoj najviše borave. U njemu takođe primate goste, jedete, igrate se s ljubimcima, podižete noge na sto kako biste se odmorili i bavite se drugim aktivnostima. To je mjesto na kojem se svi okupljate i dijelite sve, pa čak i bakterije. Među najvećim izvorom bakterija u dnevnom boravku je daljinski upravljač televizora. Imaju li svi čiste ruke kad ga drže? Bakterije i virusi se mogu zadržati na različitim površinama, pa i na daljinskim upravljačima. Zato ih rednto čistite dezinfekcijskim sredstvima za elektroniku. Sljedeći problem su vanjski izvori zaraze te prašina. Stoga je dobro zamoliti svakoga da se izuje prilikom ulaska u stan, pa će cipele ostati u hodniku, dovoljno daleko od zajedničkih prostora. Koristite dobar usisavač s filterima kako biste redovito usisavali prašinu i alergene.
5. Spavaća soba
U spavaćim sobama odmaramo dušu i tijelo. Ali i tamo vrebaju skrivene opasnosti koje neće uticati na dobar san nego na zdravlje. Provjerite kakvu posteljinu koristite. Jastuci i madraci često zadržavaju ostatke ćelija kože, a time se hrane grinje. One mogu prouzrokovati ozbiljne alergijske reakcije. Ljudi često ne peru plahte dovoljno često ni na dovoljno visokim temperaturama, pa se na njima ponekad pronalazi salmonela ili e. coli koje uzrokuju razne infekcije.
6. Hrana
Najčešći zdravstveni rizik u našoj svakodnevici je neispravno držanje i pripremanje hrane. Kod većine ljudi to će prouzrokovati probavne tegobe, dok će kod onih drugih biti težih posljedica poput trovanja ili infekcija koje čak mogu voditi u smrt. Pojedina hrana koju kupujemo nije sigurna za upotrebu u stanju u kojem dolazi i treba je skladištiti na pravilnoj temperaturi u odgovarajućim uslovima. Nepravilno rukovanje namirnicama od skladištenja do pranja, može izazvati širenje ozbiljnih bakterija i virusa.
7. Kuhinja
Uz probleme sa hranom, u kuhinjama mogu nastati dodatni problemi koji proizlaze iz higijene korita za pranje suđa, higijene površina, kanti za smeće i drugih predmeta na kojima se mogu pronaći različite vrste bakterija. Svaki put kad koristite dasku za rezanje, na njoj stvarate mikroskopska oštećenja. U njima se zadržavaju bakterije iz hrane. Zato je važno koristiti različite daske za meso i povrće kako biste spriječili prenos tih bakterija. Čak vam mogu naštetiti i predmeti koje koristite za čišćenje. Na primjer, spužve i krpe mogu biti rasadnik salmonele i drugih bakterija, a brisanjem površina zaraženim krpama možete samo raširiti zarazu. Stoga je važno redovno ih čistiti i mijenjati.
8. Garaža
U garažama obično držimo boje, pesticide, herbicide, proizvode za automobile i druge slične proizvode. Curenjem iz korodiranih spremnika hemikalije mogu reagovati sa vazduhom i stvoriti štetne gasove. Svi otvoreni spremnici takvih proizvoda trebalo bi da se drže u ventiliranim prostorima koji nisu povezani s prostorom u kojem živite. Dodatno, ugljen-monoksid koji nastaje kad uključite motor automobila ne možete nanjušiti pa ga zovu tihim ubicom. Ako automobil u garaži ostavite s uključenim motorom, svakako se pobrinite da su vrata i prozori otvoreni kako bi postojao dotok svježeg vazduha.
9. Agresivna sredstva za čišćenje
Agresivna sredstva za čišćenje kod ljudi mogu prouzrokovati i iritaciju kože, teškoće s disanjem, a posebno su opasna kad je riječ o trudnicama i maloj djeci. Miješanjem pojedinih hemikalija poput amonijaka i izbjeljivača nastaju toksični gasovi koji vas mogu usmrtiti. Ako morate koristiti agresivna sredstva, uvijek pažljivo pročitajte uputstva, otvorite prozore i koristite ventilator da pojačate protok vazduha. Radije birajte prirodne metode čišćenja koje su manje štetne za ljude, okolinu i ljubimce.
10. Stariji građevinski materijali
Tokom godina ljudi su puno naučili o toksičnosti građevinskih materijala. Ali ako živite u strašijim kućama, svakako provjerite jeste li sigurni. Kuće građene prije 1940. godine gotovo sve imaju olovne boje. Ako se ne guli i ne otpada te ste u međuvremenu preko nje nanijeli više slojeva boje od lateksa, sve je u redu i sigurni ste. Površine s olovnom bojom ne pokušavajte očistiti bez korištenja zaštitne opreme i maske za lice. Olovne cijevi za vodu takođe su problem jer će olovo kroz vodu stići i u naše tijelo te može prouzrokovati otrovanje. Najranjivija su djeca s oštećenim imunološkim sistemom. Vinil pločice na podu bile su popularne posebno do 1972. godine, ali manje je poznato da su u tom razdoblju sadržavale azbest. Ako je takav pod oštećen ili ga planirate mijenjati, imajte na umu da u vazduh ispuštate azbest. Azbest je sam po sebi kao materijal u graditeljstvu zabranjen tek kasnih sedamdesetih, ali do tada su ga često koristili. Prije uklanjanja bilo kakvog materijala koji sadrži azbest konsultujte stručnjaka.
11. Tepih od zida do zida
U spavaćoj sobi ili u dnevnom boravku tepih koji prekriva cijeli pod može djelovati umirujuće, ali zapravo je magnet za prljavštinu. Grinje, mrtve ćelije kože, dlake ljubimaca, bakterije, virusi, prašina i kosa kod ljudi s alergijama mogu prouzrokovati snažne reakcije. Drveni podovi na kojima se nalaze perivi tepisi proizvode puno manje alergena, pa u skladu s tim mogu prouzrokovati manje tegoba s disanjem ili iritacijom kože. Dodatno, novi tepisi mogu ispuštati kemijske spojeve poput formaldehida i drugih sredstava za očuvanje, a toksični su i mogu prouzrokovati krvarenje iz nosa ili tegobe s disanjem. Tepih treba redovno usisavati, a povremeno poslati i u hemijsku čistionicu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.