Bolovi u leđima su veoma rasprostranjen problem, ali malo ko zna šta kičmi stvarno prija, a šta joj škodi.
Problemi sa kičmom su ozbiljan zdravstveni problem širom svijeta, jer se procjenjuje da 60-80% odraslih barem jednom u životu osjeti bol u donjem dijelu leđa, kaže povodom nedavno obilježenog Svjetskog dana kičme Srđan Anđelkov, fizioterapeut i specijalista manuelne terapije.
"Bolesti kičme su vodeći uzrok onesposobljenosti, a podaci Svjetske zdravstvene organizacije govore da skoro milijardu ljudi pati od hroničnih bolova u leđima. Ovi problemi nisu rezervisani samo za starije - sve je više mladih i radno sposobnih koji imaju tegobe zbog lošeg držanja, fizičke neaktivnosti i prekomjernog sjedenja", navodi on za Kurir i savjetuje kako očuvati kičmu da nas ne zaboli.
Pravilno sjedenje: Sjedite sa uspravnim leđima i oslonite stopala ravno na pod. Stolica treba da bude prilagođena vašoj visini, sa podrškom za donji dio leđa.
Redovna fizička aktivnost: Vježbanje jača mišiće trupa, leđa i abdomena, koji daju potporu kičmi. Vježbe istezanja, pilates, joga i plivanje su odlični za jačanje mišića kičme i poboljšanje fleksibilnosti.
Pauze tokom rada: Ukoliko dugo sjedite, pravite kratke pauze svakih 30 do 60 minuta. Ustajanje, istezanje i lagana šetnja pomažu u rasterećenju kičme.
Pravilan položaj tokom spavanja: Spavajte na leđima ili boku, koristeći kvalitetan dušek koji pruža dobru potporu. Ako spavate na boku, postavite jastuk između koljena kako biste održali kičmu u pravilnom položaju.
Korektan način podizanja tereta: Prilikom podizanja teških predmeta savijte koljena, a ne leđa. Držite teret blizu tijela i podižite snagom nogu kako biste zaštitili donji dio leđa.
Održavanje optimalne tjelesne težine: Prekomjerna tjelesna težina stvara dodatni pritisak na kičmu, posebno na donji dio leđa, što može da dovede do bolova i degenerativnih promjena. Uravnotežena ishrana i redovno vježbanje pomažu u održavanju linije.
Opuštanje i kontrola stresa: Stres može da poveća napetost mišića, što negativno utiče na kičmu. Tehnike poput dubokog disanja, meditacije ili čak masaže pomažu u opuštanju mišića i smanjenju napetosti.
Korišćenje odgovarajuće obuće: Kvalitetna obuća sa dobrom podrškom za stopala smanjuje pritisak na kičmu, naročito tokom dugotrajnog hodanja ili stajanja.
Prilagođavanje radnog mjesta: Osigurajte da radno mjesto bude ergonomsko - ekran računara treba da bude u nivou očiju, a tastatura u visini laktova, kako biste izbjegli neprirodan položaj tijela.
Ograničavanje vremena na elektronskim uređajima: Dugotrajno korišćenje telefona i drugih uređaja može da uzrokuje bolove u vratu i ramenima (poznato kao "tech neck"). Držite uređaje u visini očiju i pravite česte pauze.
Znakovi upozorenja - kada je vrijeme da potražite pomoć?
Ponekad, bol u leđima može da ukazuje na ozbiljniji problem i tada je neophodno potražiti pomoć, opominje fizioterapeut. Obratite pažnju na sljedeće simptome:
Konstantan ili jak bol u leđima koji se ne smanjuje nakon odmora ili blagih vježbi istezanja.
Trnjenje, peckanje ili gubitak osjeta u rukama, nogama ili stopalima, što može da bude znak oštećenja nerava.
Iznenadni gubitak snage u rukama ili nogama, otežano kretanje ili osjećaj slabosti koji traje.
Bol koji se širi niz nogu (išijas) može da ukazuje na problem sa nervima ili pritisak na donji dio kičme.
Problemi sa kontrolom bešike ili crijeva - ovi simptomi mogu da signaliziraju ozbiljne probleme i zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.
Vrlo je važno brinuti o zdravlju kičme. Usvajanjem zdravih navika i obraćanjem pažnje na znakove upozorenja, možete sačuvati kičmu i poboljšati kvalitet života na duže staze. Osim toga, povremena posjeta fizioterapeutu ili ljekaru može da vam pomogne da popravite držanje i prepoznate potencijalne probleme prije nego što postanu ozbiljni - poručuje Srđan Anđelkov.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.