Forzicija je listopadni grm porijeklom iz Evrope, Japana i Kine, a ime je dobila po engleskom botaničaru V. Forsajtu koji je živio u 18. vijeku. Ljudi je prepoznaju kao vjesnika proljeća koji cvjeta predivnim žutim cvjetovima. U cvjetovima forzicije možete uživati i zimi. Uberite ih u pupovima i stavite u vodu na toplo mjesto, pa će vam proljeće stići ranije.
Cvjeta od marta do aprila, prije listanja. Cvjetovi traju tri do četiri nedjelje, a razvijaju se na prošlogodišnjim grančicama. Danas već postoje mnogi kultivari, pa se na tržištu mogu naći i biljke koje cvjetaju sve do jula, u svim tonovima žute boje, ali i bijele i ružičaste.
Listovi su srednje do zagasito zelene boje, jednostavni, nasuprotni, nazubljeni i trodijelni, koji izrastaju iz grana koje rastu uspravno ili su blago povijene.
Plod je suva kapsula i sadrži četiri sjemena s krilcima. Biljka dostiže i visinu od dva do tri metra. A visina kao i oblik biljke može se oblikovati rezidbom koju je najbolje obavljati poslije cvjetanja.
Time ćete smanjiti gusto granje koje je izraslo i uništilo izgled biljci, te odstraniti stare grane i podstaći na rast nove, mlade izdanke koji su puni cvjetnih pupoljaka u proljeće.
Sadi se pojedinačno ili u manjim grupama sa ostalim grmljem. Moguća je i kao šišane živice, ali samo kod vrsta sa uspravnim granama, tako što ćete zasaditi dvije do tri biljke po jednom metru. Dobro podnosi dim i zagađen vazduh, pa se često koristi i u gradskim parkovima.
Vrste, uzgoj i njega
Dvije vrste se uglavnom uzgajaju za ukras: forsythia intermedia i forsythia suspensa. Obje cvjetaju u rano proljeće sa žutim cvjetovima. Uzgajaju se i zbog otpornosti češće uzgajana forsythia intermedia je manja, raste uspravnije i ima jako obojene cvjetove.
Forsythia suspensa je veliki grm koji možete saditi uz obale i ima bljeđe cvjetove.
Ova vrsta se smatra jednom od 50 osnovnih biljaka u kineskoj biljnoj medicini. Postoje još mnoge varijante koje se uzgajaju.
Biljka je skromnih zahtjeva. Uspijeva na svakom dobrom vrtnom tlu, na suncu ili u polusjeni, iako na suncu i u rahlijoj zemlji bogatije cvjeta. Dobro podnosi zagađenost vazduha i niske temperature. Ne traži ni poseban režim zalijevanja. D
obro je za ljetnih suša s vremena na vrijeme obilnije je zaliti, iako će i bez zalijevanja uspješno preživjeti i najteže ljetne suše. Brzorastuća je biljka koja često podivlja u širinu i slabije cvjeta. O
rezivanjem se podstiče stvaranje mladih izdanaka koji narednog proljeća nose cvjetne pupove. Orežite je u proljeće, nakon cvjetanja, prije nego što počnu rasti mladi izdanci.
Odrežite do polovine prošlogodišnje ocvale grane iznad snažnog i zdravog pupa koji je okrenut van grma. Pregustu unutrašnjost grma možete prorijediti i odstraniti grane koje se ukrštaju. Ima izuzetno savitljive grane pa se može oblikovati u lukove, šišati u oblik drvca, a budući da dobro podnosi rez, od nje je moguće načiniti i živu ogradu.
Razmnožavanje
Vrlo je laka za razmnožavanje i u kratkom vremenu možete dobiti veću količinu brzorastućih biljčica, za npr. šišanu ili slobodnorastuću živicu. Razmnožava se zelenim reznicama u kasno proljeće i ključićima u kasnu jesen.
Dijeljenje busena biljke možete izvršiti u kasnu jesen, a možete je razmnožiti i povaljenicom u ljetnim mjesecima i odvojiti od matične biljke sljedećeg proljeća.
Komercijalno razmnožavanje je obično reznicama, koje se uzimaju od zelenih stabljika poslije cvjetanja u kasno proljeće i rano ljeto, a druga mogućnost je da se reznice uzimaju između januara i februara.
Februar je svakako mjesec u kojem treba orezati ukrasne grmove. Međutim, nikako nemojte orezati vrste poput forzicije ili japanske dunje, jer su to vrste koje cvjetaju prije nego što listaju, pa biste orezivanjem odrezali i cvjetne pupove i onemogućili cvjetanje. Ove biljke orezuju se tek nakon cvjetanja!
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.