VAŠINGTON - Potpredsjednica SAD i kandidat Demokratske stranke za novog predsjednika Amerike Kamala Haris i nekadašnji predsjednik Donald Tramp, kandidat Republikanske stranke, "broje sitno" do izbora koji će biti održani u utorak, 5. novembra.
Naime, predsjednička kampanja za izbore u SAD ušla je u najintenzivniju fazu, a najburnije je u sedam neopredijeljenih država koje mogu da presude konačan rezultat, prenosi Euronews. To su Viskonsin, Mičigen, Pensilvanija, Sjeverna Karolina, Džordžija, Arizona i Nevada.
Harisova i Tramp usredsrijeđeni su gotovo isključivo na ovih sedam saveznih država, za koje se vjeruje da će biti glavna politička bojna polja u kojima će biti određen ishod izbora.
Kampanju je obilježio nezapamćen nivo međusobnih uvreda, te nekadašnji predsjednik SAD konstantno naziva potpredsjednicu nekompetentnom, dok Harisova opisuje Trampa kao neuravnoteženog. Iako su neslaganja različitih stavova sastavni dio demokratije, stiče se utisak da američka javnost dugo nije bila ovako podijeljena.
Zvanični rezultati biće objavljeni dva mjeseca kasnije - 6. januara 2025. godine.
Ovo su 60. po redu predsjednički izbori, a brojne ankete pokazuju da je neizvjesno ko će pobijediti, odnosno da je situacija dosta tijesna, pa se i mnogi analitičari ne utrkuju da saopšte šta misle ko će na kraju i odnijeti pobjedu.
Inače, prema posljednjim procjenama Reutersa i Ipsosa, Harisova je od uključivanja u trku držala prednost, koja se prošle nedjelje smanjila sa sedam na tri odsto.
CNN u analizi navodi da posljednje ankete pokazuju da je podrška glavnim kandidatima gotovo izjednačena, te da za svaki dobar signal koji postoji za Trampa, postoji isti takav i za Harisovu.
Novinar CNN-a u analizi "Zašto niko ne zna ko će pobijediti na izborima 2024" kaže da mnogi Amerikanci vjeruju da su ovi izbori od velikog značaja, ali da se njemu čini da je to trka sa više mogućih ishoda - od jasne pobjede Harisove do neizvjesnog rezultata koji se ne može predvidjeti do kasno u izbornoj noći ili nedjelji, pa sve do odlučujuće pobjede Trampa.
"Počnimo sa jednostavnom pretpostavkom: najlakši put Kamale Haris do pobjede vodi kroz 'plave' države Mičigen, Pensilvaniju i Viskonsin. Ako izgubi u sunčanim državama Arizoni, Džordžiji, Nevadi i Sjevernoj Karolini, osvajanje tri države Velikih jezera, zajedno sa 2. distriktom Nebraske i svim ostalim državama koje je Džozef Bajden osvojio 2020. godine, dovelo bi Harisovu do tačno 270 elektorskih glasova", navodi novinar CNN-a u analizi.
Dodaje da prosjeci anketa u Mičigenu, Pensilvaniji i Viskonsinu trenutno pokazuju razliku između Harisove i Trampa manju od jednog procenta.
"Ako to potraje do dana izbora, bio bi to prvi put u posljednjih 50 godina da je bilo koja od te tri države imala završnu prosječnu razliku u anketama manju od procenta", navodi novinar u ovoj analizi.
Kako dodaje, ono što je možda još važnije, razlike u tim državama su konstantno male otkako je Harisova ušla u trku u julu.
Ni Tramp ni Harisova nikada nisu vodili u tim državama sa pet poena ili više, što je odraz nacionalnih anketa. Ovo je prvi put u više od 60 godina da nijedan kandidat nije vodio sa pet ili više poena na nacionalnom nivou u bilo kojem trenutku trke.
Upravo zbog toga, kako ističe, mnogi republikanci se nadaju da bliske ankete ukazuju na ubjedljivu pobjedu Trampa na izborima koji su za dvije sedmice. Novinar CNN-a podsjeća da je nekadašnji predsjednik SAD značajno nadmašio ankete 2016. i 2020. godine.
"Ako bi to ponovio, vjerovatno bi lagano pobijedio, osvajajući više od 300 elektorskih glasova. Ipak, bio bih oprezan u pretpostavci da bi promašaj anketa išao u korist Trampa. Od 1972. godine, nikada nismo imali tri uzastopna predsjednička ciklusa u kojima je ista stranka imala korist od greške u anketama. Naime, ankete u ključnim državama 2022. potcijenile su demokrate. Ako bi se desio promašaj kao prije dvije godine, Harisova bi vjerovatno osvojila više od 300 elektorskih glasova", naveo je on.
Prosjeci anketa u bojnim državama daleko su od savršenih. Prosječan promašaj je 3,4 poena od 1972. godine, a u pet odsto slučajeva promaše više od 9,4 poena. Čak i prosječan promašaj u ključnim bojnim državama mogao bi pretvoriti izbore u ubjedljivu pobjedu.
"Možda biste bili u iskušenju da pogodite pravac mogućeg promašaja anketa na osnovu makro trendova. Bajdenov rejting odobravanja je užasan. Nikada nijedna stranka predsjednika nije osvojila još jedan mandat kada je predsjednikov rejting odobravanja bio ovako nizak. Nikada nijedna stranka predsjednika nije osvojila još jedan mandat kada je tako mali broj ljudi mislio da zemlja ide u pravom smjeru", naveo je novinar CNN-a.
Govoreći o "ključnim" državama, kaže da trendovi nisu tako jasni kao što se može činiti na prvi pogled. Republikanci su napredovali u odnosu na demokrate u svim ključnim državama tokom protekle četiri godine. To bi, dodaje, zajedno sa nacionalnim trendovima identifikacije sa strankama, obično značilo da će republikanci lako pobijediti ove godine.
"Međutim, nije jasno koliko će registrovanih republikanaca glasati za Trampa. Moguće je, kao što najnovija anketa koju su radili 'New York Times' i Siena College iz Pensilvanije pokazuje, da će Harisova osvojiti veći procenat demokrata nego što će Tramp osvojiti republikanaca. Dakle, s obzirom na to da registrovane demokrate nadmašuju registrovane republikance u Pensilvaniji, takav ishod bi značio da Harisova vrlo vjerovatno pobjeđuje u Pensilvaniji", navodi novinar CNN-a.
Dodaje da situaciju još zanimljivijom čini i tijesna trka, uprkos tome što su mnogi Amerikanci promijenili svoje obrasce glasanja u odnosu na prije četiri godine.
"Izgleda da će Tramp postići jedan od najboljih rezultata za republikanskog predsjedničkog kandidata među crnim glasačima u mnogim godinama. Ovo je posebno tačno među mladim crnim muškarcima", smatra novinar CNN-a.
Ipak, kako zaključuje, Harisova izgleda bolje stoji među bijelim ženama nego bilo koji demokratski predsjednički kandidat ovog vijeka.
Prema njegovom mišljenju, iako njen napredak nije toliko veliki kao Trampov među crnim glasačima, "bijele žene čine mnogo veći dio biračkog tijela". Zbog toga se ovi pomaci u velikoj mjeri mogu međusobno poništiti.
To znači, kako naglašava, da će izbori vjerovatno zavisiti od malog broja birača koji su još uvijek neodlučni.
"Više od dvije trećine vjerovatnih birača vjeruje da su ovo najvažniji izbori u njihovom životu, uključujući 72 odsto Trampovih pristalica i 70 odsto pristalica Harisove. Onih pet odsto birača koji su trenutno neodlučni odlučiće ko će od njih dvoje izaći iz ovih izbora srećan. Ironično je da samo 24 odsto tih neodlučnih birača vjeruje da su ovo najvažniji izbori u njihovom životu", zaključuje novinar CNN-a.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.