PARIZ - Osim planiranih međunarodnih obaveza, francuski predsjednik se tokom posljednje dvije sedmice gotovo uopšte nije pojavio u javnosti.
Uoči drugog kruga parlamentarnih izbora u Francuskoj Makronu nema ni traga ni glasa.
Posljednji put fotografi su ga zapazili u nedjelju kad se na biračkom mjestu u obalnom gradu Le Tuke pojavio u ležernom izdanju - crnoj avijatičarskoj jakni, sa sunčanim naočarima "Top Gun" i bejzbolskom kapom.
U prvom krugu izbora krajnja desnica Nacionalno okupljanje (RN), koje predvodi Marin le Pen, osvojilo je više od 33 odsto glasova.
Na drugom mjestu je lijevi savez Novi narodni front sa 28 odsto, dok je liberalni savez Makrona, predvođen njegovom strankom Renesansa, tek treći, sa osvojenih 21 odsto glasova, a republikanci imaju 10,2 odsto.
Umjesto da se pojavi na televiziji kako bi utješio svoje kolege koji su doživjeli poraz u prvom krugu izbora, Jelisejska palata objavila je samo jedno kratko saopštenje u kojem poziva na jedinstvo, prenosi "Jutarnji".
Makronov nestanak iz javnosti podstakao je nagađanja da su ga saveznici zamolili da im ne kvari šanse za što uspješniji plasman.
Fotografije sa Makronovim licem čak se miču sa predizbornih letaka i plakata njegove stranke Renesansa.
Mnogi u stranci zamjerili su mu što je raspisao prijevremene izbore, smatrajući njegov potez brzopletom reakcijom donesenom zbog srama i povrijeđenog ponosa nakon loših rezultata na evropskim izborima. "Rečeno mu je da prestane sa kampanjom... I nije baš da je čuo našu poruku, više je bio prisiljen čuti je. Predsjednik je potcijenio koliko je njegova ličnost javnosti odbojna", rekao je za "Politico" jedan član Renesanse.
Posljednjih sedmica je nekoliko stranačkih "teškaša" lobiralo za to da se Makron drži podalje od kampanje, nazivajući to nužnom "demakronizacijom".
Umjesto fotografisanja, Makron je posljednjih dana bio zauzet jačanjem svog uticaja, između ostalog imenovanjem nekoliko najviših vojnih zvaničnika u vojsci, mornarici i avijaciji te lobiranjem da njegovi ključni saveznici završe na visokim pozicijama u Briselu.
Francuski predsjednik takođe razmišlja o potencijalnim scenarijima nakon izbora u nedjelju, koji uključuju veliku pobjedu krajnje desnice, parlament u kojem je Nacionalno okupljanje Marin le Pen najveća grupa i koaliciju bez krajnje desnice.
Nekoliko Makronovih saveznika na sto je stavilo i mogućnost labave koalicije, slično kao što je učinjeno u Španiji i Njemačkoj. Ako krajnja desnica osvoji veliku većinu, Makron bi bio pod pritiskom da nominuje Žordana Bardelu za premijera. U suprotnom, predsjednik bi se mogao naći u nezgodnoj poziciji dugotrajnih koalicijskih pregovora sa svojim suparnicima u ljevici i desnici.
"Možda je to prilika da ponovno osmislimo način na koji vladamo", rekao je nedavno Gabrijel Atal, francuski premijer, dodajući da bi se mogla pojaviti "pluralna Narodna skupština" sa nekoliko političkih grupa iz desnice, ljevice i centra koje bi mogle funkcionisati zajedno.
Ali, takav bi savez bio moguć samo ako Makron pristane raditi sa krajnjom ljevicom ili ako se socijalisti, Zeleni i komunisti slože raskinuti sa svojim koalicijskim partnerom, krajnje lijevom Nepokorenom Francuskom. Oba se scenarija u ovom trenutku čine malo vjerovatna.
Konačna odluka o raspodjeli mjesta u francuskoj Nacionalnoj skupštini biće donesena u drugom krugu parlamentarnih izbora 7. jula.
U francuskom izbornom sistemu svaki budući poslanik mora u svojoj izbornoj jedinici da dobije više od 50 odsto glasova.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.