RIM - Izvještaj bivšeg italijanskog premijera i šefa evropske banke, Marija Dragija, o evropskoj ekonomiji upalilo je alarm za Evropsku uniju, piše u analizi "Politico".
Evropa mora uložiti dvostruko više nego što je uložila u obnovu nakon Drugog svjetskog rata, treba dopustiti većem broju tehnoloških i telekomunikacijskih kompanija ulaz na tržište i njihovo spajanje te treba preduzeti drastične mjere u pogledu potrošnje na odbranu, rekao je Mario Dragi.
U izvještaju o tome kako zaustaviti ekonomski pad kontinenta, bivši predsjednik Evropske centralne banke (ECB) rekao je da Evropa treba uložiti dodatnih 800 milijardi evra godišnje kako bi se izvukla iz niske produktivnosti i slabog rasta, čime zaostaje za Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom u međunarodnom poretku. Nazvao je to "egzistencijalnim izazovom".
Dok se EU priprema za sljedećih pet godina pod novopostavljenom Evropskom komisijom, Dragijev izvještaj od 400 stranica trebalo bi biti vodilja za rad ponovo izabranoj predsjednici EK-a, Ursuli fon der Lejen. Mnoge od njegovih preporuka trebaće prihvatiti svih 27 vlada EU, što se ne čini realnim.
Problem dodatno pogoršavaju poteškoće u dvije najveće zemlje EU. Njemačka privreda u silaznoj je putanji, a Francuska se nalazi usred političkih podjela te je opterećena visokim javnim dugom.
Dragi, koji je od 2011. do 2019. bio predsjednik Evropske centralne banke (ECB), rekao je da nema druge opcije nego insistirati na drastičnim reformama.
"Trebali bismo napustiti iluziju da samo odugovlačenje može sačuvati konsenzus", rekao je Dragi. "Došli smo do tačke gdje ćemo, bez djelovanja, morati ugroziti ili društveno blagostanje ili našu okolinu ili slobodu."
U centru Dragijevog izvještaja je zahtjev za golemim privatnim i javnim ulaganjima, kakva u Evropi nisu viđena od šezdesetih i 1970-ih. To bi značilo potrošnju od dodatnih 800 milijardi evra godišnje.
Povećanje ulaganja bilo bi "bez presedana", rekao je. "Ako Evropa ne može postati produktivnija, bićemo prisiljeni birati. Nećemo moći odjednom postati lider u novim tehnologijama, predvodnici klimatske odgovornosti i nezavisni igrač na svjetskoj pozornici. Nećemo biti u stanju finansirati naš društveni model, moraćemo smanjiti neke, ako ne i sve naše ambicije", kazao je.
Dragi se zalaže za izdavanje novog zajedničkog duga EU za finansiranje svojih industrijskih i odbrambenih potreba, čemu se protivi nekoliko vlada, a što ga je već dovelo u sukob s Fon der Lejen. Priznao je da je tema "vrlo osjetljiva".
Ali, čini se da postoji sve veća saglasnost o potrebi reforme budžeta EU od 1.2 biliona evra, preusmjeravanjem sredstava iz siromašnijih regija Evrope prema industrijskim politikama, politikama digitalizacije i inovacijama. Time bi se Dragi uskladio s planovima koje Komisija već iznosi i na koje u Berlinu gledaju blagonaklono.
Izvještaj sadrži mnoge preporuke specifične za razne sektore. Posebno je istakao zaostatak EU u modernim tehnologijama te je predložio spajanje velikih kompanija te njihov lakši ulazak na evropsko tržište. Dragi je primijetio da cilj Evrope da svede svoje emisije staklenih gasova na nulu do sredine vijeka nudi bloku priliku za izgradnju i izvoz čistih tehnologija širom svijeta.
Vještačku inteligenciju vidi kao priliku za Evropu "da ispravi svoje nedostatke u inovacijama i produktivnosti te da obnovi svoj proizvodni potencijal". Pozvao je da se vještačka inteligencija integriše "u naše postojeće industrije kako bi one mogle ostati na čelu".
EU neće moći osigurati dovoljno bakra, litijuma i drugih sirovina ako ne bude išla smjerom Kine u strategiji pronalaženja tih važnih metala potrebnih za digitalnu i energetsku tranziciju, kaže Dragi. "Evropa treba koordinisanu strategiju koja pokriva cijeli lanac vrijednosti, od sirovina do finalnih proizvoda", kazao je Dragi.
Evropski farmaceutski sektor zaostaje u odnosu na SAD zbog malih ulaganja i nejednakih propisa, rekao je Dragi. Američki privatni sektor troši 0.45 posto BDP-a na farmaceutska istraživanja u poređenju s 0.11 odsto u EU.
SAD su takođe puno brže u dobijanju odobrenja za nove lijekove, s prosječnim vremenom odobrenja od 334 dana u poređenju s 430 dana u Evropi.
Dragi takođe traži da se Evropa posveti i "novim inovacijama svjetske klase", poput istraživanja u genetici i medicini, prenosi "Index".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.