Svijet

Američki izbori: Pet razloga zašto bi mogao pobijediti Tramp, a zašto Harisova

Američki izbori: Pet razloga zašto bi mogao pobijediti Tramp, a zašto Harisova
Foto: Tanjug/AP | Američki izbori: Pet razloga zašto bi mogao pobijediti Tramp a zašto Harisova

BBC je napravio analizu s pet razloga zašto bi Donald Tramp mogao pobijediti na američkim predsjedničkim izborima koji se održavaju u utorak, i pet razloga zašto bi Kamala Haris mogla biti ta koja će odnijeti pobjedu.

Tramp bi mogao da pobijedi jer...

1. On nije na vlasti

Ekonomija je pitanje broj jedan za birače, i dok je nezaposlenost niska, a berza u procvatu, većina Amerikanaca kaže da se svakodnevno bori s višim cijenama.

Inflacija je dostigla nivoe koji nisu viđeni od 1970-ih, nakon pandemije, dajući Trampu priliku da se zapita: "Da li vam je sada bolje nego prije četiri godine?"

Godine 2024. glasači širom svijeta su nekoliko puta izbacivali stranku na vlasti, dijelom zbog visokih troškova života nakon kovida. Američki birači takođe izgledaju gladni promjena.

2. Čini se da nije otporan na loše vijesti

Uprkos posljedicama nereda 6. januara 2021. u američkom Kapitolu, nizu optužnica i osudi bez presedana, Trampova podrška je ostala stabilna tokom cijele godine na 40 odsto ili više.

Dok demokrate i konzervativci koji ne vole Trampa kažu da nije sposoban za funkciju, većina republikanaca se slaže kada Tramp kaže da je žrtva političkog lova na vještice. Sa obje strane tako ukopane, on samo treba da pridobije dovoljno malog dijela neodlučnih glasača.

3. Njegova upozorenja o ilegalnoj imigraciji nailaze na dobar prijem

Osim ekonomskog stanja, o izborima često odlučuje pitanje sa emocionalnom privlačnošću. Demokrate će se nadati da je to abortus, dok se Trump kladi da je to imigracija. Nakon što su incidenti na granici dosegli rekordne nivoe za vrijeme Bajdena, a priliv je uticao na države daleko od granice, ankete pokazuju da birači više vjeruju Trampu u imigraciji - i da mu ide mnogo bolje s Latinoamerikancima nego na prethodnim izborima.

4. Mnogo više ljudi nema diplomu nego što je ima

Trampov apel biračima koji se osjećaju zaboravljeni i ostavljeni transformisao je američku politiku pretvarajući tradicionalne demokratske glasače poput sindikalnih radnika u republikance i čineći zaštitu američke industrije carinama gotovo normom.

Ako poveća izlaznost u ruralnim i prigradskim dijelovima ključnih država, to može nadoknaditi gubitak umjerenih, fakultetski obrazovanih republikanaca.

5. Viđen je kao snažan čovjek u nestabilnom svijetu

Trumpovi klevetnici kažu da on podriva američke saveze prigovarajući autoritarnim liderima. Bivši predsjednik svoju nepredvidivost, međutim, vidi kao snagu, te ističe da nikakvi veći ratovi nisu počeli dok je bio u Bijeloj kući.

Mnogi Amerikanci su ljuti, iz različitih razloga, jer SAD šalju milijarde Ukrajini i Izraelu - i misle da je Amerika slabija pod Bajdenom.

Većina glasača, posebno muškaraca kojima se Tramp udvarao putem podcasta poput Džoa Rogana, vidi Trampa kao jačeg lidera od Harisove.

Harisova bi mogla da pobedi jer…

1. Ona nije Tramp

Uprkos Trampovim prednostima, on je i dalje duboko polarizirajuća figura.

Godine 2020. osvojio je rekordan broj glasova za republikanskog kandidata, ali je poražen jer se pokazalo da je još sedam miliona Amerikanaca podržalo Bajdena.

Ovaj put, Haris poigrava faktor straha od Trampovog povratka. Nazvala ga je "fašistom" i prijetnjom demokratiji, dok je obećala da će prestati sa "dramom i sukobima".

Anketa Reuters/Ipsos u julu pokazala je da četiri od pet Amerikanaca smatra da zemlja izmiče kontroli. Harisova se nada da je glasači - posebno umjereni republikanci i nezavisni - vide kao kandidata stabilnosti.

2. Ona takođe nije Bajden

Demokrate su se suočile sa skoro sigurnim porazom u trenutku kada je Bajden ispao iz trke. Ujedinjeni u želji da pobijede Trampa, stranka se brzo okupila oko Harisove. Impresivnom brzinom od samog starta, isporučila je poruku koja je više okrenuta budućnosti koja je uzbudila bazu.

Dok su je republikanci vezali za Bajdenovu nepopularniju politiku, Haris je neke od njihovih napadačkih linija specifičnih za Bajdena učinila suvišnim.

Najjasnije od njih je starost - ankete su stalno sugerirale da su birači imali stvarnu zabrinutost u vezi s Bajdenovom sposobnošću za funkciju. Sada se trka preokrenula, a Tramp je taj koji je najstarija osoba koja je ikada željela osvojiti Bijelu kuću.

3. Zalagala se za ženska prava

Ovo su prvi predsjednički izbori otkako je američki Vrhovni sud poništio ustavno pravo na abortus.

Glasači zabrinuti za zaštitu prava na abortus velikom većinom podržavaju Harisovu, a vidjeli smo na prošlim izborima - posebno na međuizborima 2022. - da to pitanje može podstaći izlaznost i imati pravi utjecaj na rezultat.

Ovog puta, deset država, uključujući i kolebljivu državu Arizonu, imat će glasačke inicijative u kojima će se glasači pitati kako bi abortus trebao biti regulisan. Ovo bi moglo povećati izlaznost u korist Harisove.

Istorijska priroda njene kandidature da postane prva žena predsjednica takođe može ojačati njeno značajno vodstvo među ženama glasačima.

4. Vjerovatnije je da će se pojaviti njeni glasači

Grupe sa kojima Harisova bolje prolazi, kao što su fakultetski obrazovani i stariji ljudi, izvjesniji su da će glasati.

Demokrate na kraju imaju bolje rezultate sa grupama sa visokim odzivom, dok je Tramp postigao uspjeh sa grupama sa relativno niskim odzivom, kao što su mladići i oni bez fakultetske diplome.

Trump, na primjer, drži veliku prednost među onima koji su bili registrovani, ali nisu glasali 2020., prema anketi New York Timesa/Siene.

Ključno pitanje je, dakle, hoće li se pojaviti ovaj put.

5. Sakupila je - i potrošila - više novca

Nije tajna da su američki izbori skupi, a 2024. su na putu da budu najskuplji ikada.

Ali kada je u pitanju potrošačka moć - Harisova je na vrhu. Od kada je postala kandidatkinja u julu, prikupila je više novca nego Tramp u cijelom periodu od januara 2023. godine, prema nedavnoj analizi Financial Timesa, koja je takođe primijetila da je njena kampanja potrošila skoro dvostruko više na oglašavanje.

Ovo bi moglo odigrati ulogu u trci o kojoj će na kraju odlučiti birači u kolebljivim državama koje su trenutno bombardovane političkim oglasima, piše BBC

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije