Obrazovanje

Hoće li izmjene pravilnika dodatno otežati položaj asistenata u nastavi?

Hoće li izmjene pravilnika dodatno otežati položaj asistenata u nastavi?
Foto: Freepik | Hoće li izmjene pravilnika dodatno otežati položaj asistenata u nastavi?

BANJALUKA, PRNJAVOR - Ionako težak položaj asistenata u nastavi u obrazovnom sistemu u Republici Srpskoj uskoro bi mogao biti još teži. Ako se usvoje izmjene Pravilnika o normativima i standardima za finansiranje osnovnih škola, asistenti će ostati bez naknade za prevoz.

Tako će se na listu ne tako primamljivih uslova za rad dodati još jedan.

Naime, asistentima u nastavi u Republici Srpskoj naknada za rad ili jednostavnije plata obračunava se na osnovu koeficijenta za srednju stručnu spremu. Ako pružaju podršku samo jednom učeniku angažovani su na pola radnog vremena.

"Naknada za rad mu se obračunava na osnovu ugovora o djelu, a srazmjerno broju dana koje sa učenikom provede na nastavi", stoji u pravilniku ili, u prevodu, ugovor imaju samo dok traje školska godina.

Isti pravilnik i dalje reguliše i pitanje naknade troškova za prevoz, a to je jasno naznačeno u članu 36. stavu 2.

"Osim naknade za rad, asistentu pripada i pravo na prevoz za dane koje sa učenikom provede na nastavi", stoji još u pravilniku.

Međutim, ako se usvoje izmjene, to će biti obrisano.

Na sajtu Ministarstva prosvjete i kulture RS objavljen je tekst Pravilnika o izmjeni pravilnika, a kojim se reguliše upravo ovo pitanje.

Iz Ministarstva su, takođe, naveli na sajtu da eventualna mišljenja, prijedloge i sugestije primaju do 25. septembra, a ako prođu izmjene, pravilnik će stupiti na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srpske".

Na poziciji asistenta radio je i Dejan Prodanović, budući diplomirani defektolog, a, kako ističe za "Nezavisne novine", imao je mnogo iskustva u radu kao asistent, što u Beogradu gdje je studirao, što u Prnjavoru.

"Moje iskustvo je pozitivno, volim kada primijetim napredak u funkcionisanju djeteta i napredak u nekim školskim vještinama. To me podstiče da se još više posvetim djetetu ili grupi djece sa kojom radim. Naravno, bili su i loši dani, ali iz svega toga se nešto novo nauči", ističe Prodanović.

Kako dodaje, uslovi rada mnogo utiču na osobe koje žele biti asistenti. "Prvenstveno plata. Većina osoba ne želi da bude asistent upravo zbog male plate koju oni primaju. Putni troškovi su mali ili ih uopšte nema, takođe, i to utiče na osobu koja želi biti asistent jer neke osobe ne žive u blizini škole i dobar dio troškova odlazi na gorivo. Ugovori o djelu svakog trenutka mogu biti prekinuti, što ne daje garanciju asistentima da će imati posao tokom čitave godine", priča on za "Nezavisne novine".

Uprkos svemu, on planira da i u ovoj školskoj godini radi kao asistent, ali sa više djece, kako bi mu i naknada bila veća.

Dok je studirala, kao asistentkinja radila je i Ana V., a, kako ističe za "Nezavisne novine", tokom rada na toj poziciji stekla je dobro iskustvo kao predavač, ali i kao psiholog i pedagog.

"Rad sa djecom koja imaju neku vrstu psihičkog ili fizičkog poremećaja nije nimalo jednostavan, zahtijeva mnogo truda i odgovornosti. Odgovornost je velika, a uslovi za rad su nikakvi. Radila sam za 300 KM, a nisam bila prijavljena. Radila sam na osnovu ugovora o djelu", priča ona za "Nezavisne novine".

Kako kaže, ovaj posao je potcijenjen i dodaje da uslove za asistente u nastavi treba poboljšati, prije svega, zbog dobrobiti društva.

Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS, istakao je da je i kao čovjek i kao sindikalac uvijek na strani radnika i da uvijek traži da se poboljšaju uslovi za svakog radnika, za svakog čovjeka.

"Ovi ljudi su dio prosvjetnog sistema i daju doprinos razvoju djece s poteškoćama u razvoju. Apsolutno su dio naše velike porodice i treba voditi računa o njima. U narednim razgovorima i pregovorima sa Ministarstvom ja ću i ovu činjenicu uzeti u obzir", rekao je Gnjatić za "Nezavisne novine".

Dodao je da su asistenti zaista dobrodošli u obrazovni sistem.

Poziv za asistente u nastavi imali su i u Osnovnoj školi "Branko Ćopić" u Prnjavoru, koja je dobila saglasnost Ministarstva prosvjete i kulture RS za angažovanje asistenata u nastavi za učenike sa smetnjama u razvoju.

Dario Vlajić, direktor ove škole, u razgovoru za "Nezavisne novine" istakao je da nastavu pohađa više učenika kojima je potrebna pomoć asistenta.

"Imali smo samo dvije prijave za učenika koji je naknadno dobio saglasnost Ministarstva za asistenta. Riječ je o učeniku drugog razreda", rekao je Vlajić i dodao da će u ovoj školskoj godini biti angažovano više asistenata.

Da je uloga asistenata prijeko potrebna pokazuju i podaci Republičkog zavoda za statistiku.

Tako je, prema njihovim podacima, na početku 2013/14. godine u redovnu nastavu bilo uključeno 1.057 učenika sa smetnjama u razvoju, dok je na početku školske 2023/24. taj broj bio izrazito veći, pa je redovnu nastavu pohađao 1.761 učenik.

 

 

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije