BRISEL - Mnoge škole širom Evrope uvode zabrane ili ograničenja na korištenje mobilnih telefona zbog zabrinutosti za uticaj na mentalno zdravlje mladih.
Iako ne postoje pravila na razini EU za rješavanje ovog problema, u julu je i predsjednica Evropske komisije Ursula don der Lajen izrazila zabrinutost te obećala preduzeti mjere.
Kako digitalna tehnologija postaje sveprisutnija u životima mladih ljudi, evropske zemlje sve više izražavaju zabrinutost zbog pretjerane upotrebe mobilnih telefona, društvenih medija i drugih oblika digitalne komunikacije, a neke idu prema zabrani ili ograničenju upotrebe mobilnih telefona u školama, piše u zajedničkom tekstu novinskih agencija AFP, AMNA, dpa, EFE, FENA, HINA, STA, TT u okviru European Newsrooma.
Nedavna istraživanja ukazuju na alarmantnu povezanost između pretjeranog vremena provedenog ispred ekrana i negativnog uticaja na mentalno zdravlje i akademski uspjeh djece i mladih. Na primjer, istraživanje Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) savjetuje ograničenu i odgovornu upotrebu mobilnih telefona u školama.
U julu, nakon što je ponovno izabrana za predsjednicu Evropske komisije, Ursula fon der Lajen obećala je da će se uhvatiti u koštac s ovisnošću o društvenim medijima i online nasiljem, osvrćući se na široko rasprostranjenu zabrinutost o negativnom uticaju na mentalno zdravlje i dobrobit, prenosi Fena.
"Vidimo sve više i više izvještaja o onome što neki nazivaju krizom mentalnog zdravlja", rekla je fon der Lajen.
"Provesćemo prvu evropsku istragu o uticaju društvenih medija na dobrobit mladih. Dugujemo im to'', dodala je.
Istakla je da joj se srce slama kada čita o mladim ljudima koji sebi nanose povrede ili čak oduzimaju život zbog zlostavljanja na internetu. Obećala je da će se uhvatiti u koštac s pošasti internetskog nasilja i preduzeti mjere protiv dizajna nekih platformi koje izazivaju ovisnost.
Držanje mobilnih uređaja izvan vidokruga
Iako je Evropska unija sve više svjesna negativnog učinaka upotrebe društvenih medija i mobilnih telefona među mladima, ne postoje pravila za cijelu EU koja bi se pozabavila tim problemima u svih 27 država članica Unije. Umjesto toga, pravila se razlikuju ovisno o zemlji.
Neke evropske zemlje razmatraju ili su već uvele zabrane mobilnih telefona u školama ili ograničenja njihove upotrebe tokom nastave. Među njima su Belgija, Francuska, Nizozemska, Italija, Španija i Grčka.
Druge zemlje, poput Slovenije, Hrvatske i kandidata za članstvo u EU Bosne i Hercegovine, istražuju mogućnosti za rješavanje problema, ali još nisu uvele zabrane širom zemlje. Umjesto toga, škole preuzimaju stvari u svoje ruke.
Nizozemska: Škole u Nizozemskoj uvele su potpunu zabranu mobilnih telefona u cijeloj zemlji od sedmice u septembru. Mobilni telefoni su u učionicama srednjih škola zabranjeni od početka ove godine, a ta mjera je s početkom školske godine proširena i na osnovne škole.
Telefoni se i dalje mogu koristiti u razredu ako su neophodni za učenje, na primjer kada uče o medijskim vještinama, ili ako su učenicima potrebni iz zdravstvenih razloga ili zbog invaliditeta.
Francuska: U 180 srednjih škola koje pohađaju francuska djeca u dobi od jedanaest do 15 godina, isprobava se šema zabrane upotrebe mobilnih telefona tokom cijelog školskog dana. Pilot projekt, nazvan "digitalna pauza" koji obuhvaća više od 50.000 učenika, provodi se prije moguće odluke da se ta praksa uvede na nacionalnom nivou od 2025. godine.
Trenutno učenici u francuskim srednjim školama moraju isključiti svoje telefone, međutim u eksperimentu će djeca morati svoje telefone predati po dolasku u školu. Ovo je dio inicijative predsjednika Emanuela Makrona da djeca provode manje vremena ispred ekrana, jer vlada strahuje da to zaustavlja njihov razvoj.
Izvještaj o korištenju ekrana od strane mladih ljudi koje je Makronu u aprilu predstavila komisija stručnjaka preporučuje da se ne koriste telefoni do 11. godine, dajući djeci između 11 i 13 godina takozvani "glupi telefon" bez interneta i ograničavajući pristup internetu do 15 godina.
Belgija: U Belgiji će od ove školske godine mobilni telefoni biti zabranjeni u učionicama stotina škola francuskog govornog područja u Briselskom regionu i Valoniji. Planove je objavila nova vlada frankofonske regije tokom ljeta.
U nizozemskom govornom području Flandrije pak nema opšte zabrane telefona u školama, no neki su sami odlučili uvesti zabrane.
Grčka: U Grčkoj se od učenika traži da svoje mobilne telefone drže u školskim torbama cijelo vrijeme tokom nastave. Ministar obrazovanja Kiriakos Pierakakis pojasnio je da je jasno vidljivo posjedovanje i korištenje mobitela zabranjeno čak i za vrijme odmora, a prekršaj bi doveo do jednodnevne suspenzije.
Prošle sedmice premijer Kirijakos Micotakis nije isključio mogućnost da će učenici biti prisiljeni predati svoje mobilne telefone i preuzeti ih nakon školskih sati.
Italija: U Italiji su mobilni telefoni zabranjeni u učionicama od ove školske godine, prema uredbi koju je u julu izdala desničarska administracija premijerke Đorđe Meloni. Mjeru je uveo ministar obrazovanja Đusepe Valditara iz nacionalističke stranke Liga, s ciljem da se zabrani korištenje mobilnih telefona u školama, uključujući i u nastavne svrhe. Tableti i računari i dalje se mogu koristiti uz saglasnost nastavnika.
Španija: U nekoliko regija u Španiji već su na snazi zabrane i ograničenja mobilnih telefona u školama, kao što su zajednice Madrida, Galicije, Kastila-La Manča, Andaluzije i Extremadure.
U julu je Državno školsko vijeće Španije – najviše savjetodavno tijelo vlade u području obrazovanja – jednoglasno odobrilo veto na korištenje mobilnih telefona u osnovnom obrazovanju i ograničenja za srednje obrazovanje.
Posljedično, druge regije su počele provoditi mjere. U Aragonu, Valencijskoj zajednici, Balearskim otocima i Navarri kao i Andaluziji, učitelji imaju ovlast oduzeti i isključiti telefone učenika do kraja školskog dana.
Švedska: Švedska agencija za javno zdravstvo (FHM) nedavno je izdala preporuke o vremenu provedenom pred ekranom za djecu. Preporučuje da djeca mlađa od dvije godine trebaju biti potpuno udaljena od digitalnih medija i televizije, a korištenje bi trebalo biti ograničeno za starije uzraste.
Nove preporuke temelje se na istraživanjima i određuju koliko vremena djeca trebaju provesti na različitim aktivnostima kako bi se osjećala dobro. Prema podacima švedske vlade, tinejdžeri između 13 i 16 godina u Švedskoj provode 6,5 sati dnevno na internetu. Švedski ministar socijalnih pitanja i javnog zdravstva Jakob Forsmed nada se da će tehnološke kompanije preduzeti mjere kako bi smanjile rizik da djeca postanu ovisna o internetu.
Slovenija: U slovenskim osnovnim i srednjim školama svaka pojedinačna škola može ograničiti korištenje mobilnih uređaja. Interna pravila razlikuju se od škole do škole, no malo ih je u potpunosti zabranilo korištenje mobilnih uređaja. Prema mišljenju stručnjaka, prvi korak ka smanjenju upotrebe ekrana bio bi postavljanje nacionalnih smjernica.
Nasilje na internetu među mladima je u porastu, pokazalo je ovogodišnje istraživanje Safe.si, nacionalne tačke za podizanje svijesti o sigurnom korištenju interneta. U Sloveniji je čak 65 odsto osnovnoškolki i 55 posto osnovnoškolaca doživjelo neki oblik nasilja na internetu. U srednjoj školi 63 odsto učenica i 54 odsto učenika doživjelo je neki oblik nasilja na internetu.
Hrvatska: U Hrvatskoj ne postoje jedinstvena pravila i Ministarstvo obrazovanja još nije donijelo nikakvu odluku po tom pitanju. No, neke su škole već donijele odluku o zabrani korištenja mobilnih telefona učenicima cijelo vrijeme boravka u školi, pa tako i za vrijeme odmora između pojedinih satova.
To uključuje škole u nekoliko hrvatskih gradova: Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar. Zabranu unošenja mobitela u školu uvela je i jedna splitska škola, tvrdeći da obična zabrana korištenja nije dovoljna.
Bosna i Hercegovina: Kako bi podstakli veću socijalizaciju učenika i spriječili maloljetničku delikvenciju, nekoliko škola u Bosni i Hercegovini zabranilo je unošenje mobilnih telefona na nastavu. Uprkos parlamentarnoj inicijativi da se ova praksa proširi, ona još nije implementirana u većini obrazovnih ustanova širom zemlje.
Prema istraživanju UNICEF-a i Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine, svako drugo dijete u Bosni i Hercegovini mlađe od jedanaest godina ima profil na platformi društvenih mreža.
Više od 50 odsto djece iskusilo je neugodnosti na internetu, a više od 85 odsto o tome nije ni s kim razgovaralo, prenosi Fena.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.