Kolumne

Dupli aršini članova CIK-a, umjesto zakona, bitniji narod i partija

Dupli aršini članova CIK-a, umjesto zakona, bitniji narod i partija
Foto: N.N. | Dupli aršini članova CIK-a, umjesto zakona, bitniji narod i partija

Iako se vrlo često predstavljaju kao profesionalci lišeni bilo kakvih političkih ili nacionalnih uticaja, Centralna izborna komisija BiH, tačnije, njeni pojedini članovi, na pitanju govora mržnje pokazali su potpuno različite aršine.

Prvo, služba CIK-a predložila je da HSP zbog bilborda na kojem se nalazi grb Hrvatskih odbrambenih snaga (HOS) i natpis "Za dom spremni" bude kažnjen maksimalnom kaznom od 30.000 KM.

Tome se usprotivio Vlado Rogić, koji je slučajno ili ne, pripadnik hrvatskog naroda.

"Apsolutno sam svjestan šta znači 'Za dom spremni' i u kojem kontekstu se ovaj izraz upotrebljavao kroz povijest. On nije nimalo jednoznačan te ima najmanje trostruko značenje i nastanak mu seže prije Drugog svjetskog rata i svih zločina koji su u njemu počinjeni", rekao je Rogić dodajući da niko ne podržava značenje tog izraza koji je imao u Drugom svjetskom ratu.

Rogić ne zna, ili je namjerno "zaboravio" da je Ustavni sud Republike Hrvatske još 2016. godine utvrdio da je uzvik "Za dom spremni" službeni pozdrav totalitarnog režima NDH i predstavlja manifestaciju rasističke ideologije. Pokušao je Rogić bilbord HSP-a opravdati i sa preko 800 poginulih pripadnika HOS-a, međutim ostali članovi CIK-a bili su neumoljivi i na kraju su HSP kaznili sa 30.000 KM, a malo je nedostajalo da im uskrate i ovjeru za učešće na izborima.

Suprotno Rogiću, članovi CIK-a koji dolaze iz reda bošnjačkog naroda zgražavali su se na bilbord HSP-a i natpis "Za dom spremni", detaljno obrazlažući šta to nije u redu i zbog čega ih treba kazniti.

Suad Arnatuvoić, član CIK-a, čak je podržao prijedlog da se HSP-u poništi ovjera za izbore, međutim njegova "principijelnost" i "nulta tolerancija" na govor mržnje trajali su samo do sljedeće tačke, na kojoj se razmatrala kazna za SDA.

Arnautović, kao i njegov kolega Ahmet Šantić, koji možda slučajno dolazi iz istog naroda, bili su protiv kažnjavanja SDA jer je njihov pristalica Džafer Alić, koji je i predsjedavajući Skupštine HNK, rekao: "Ja mislim da smo mi vlasnici ove zemlje i da imamo neugodne podstanare iza kojih uvijek moramo čistiti, mesti, popravljati, izrađivati, graditi, nadograđivati."

Po mišljenju službe CIK-a, koji je predložio kaznu od 18.000 KM, Alićevo "mi" odnosilo se na pripadnost narodu, a "podstanari" na druga dva naroda u BiH, odnosno Srbe i Hrvate.

Kao i služba CIK-a, tako su Alićevu izjavu datu "porodičnoj televiziji koja njeguje islamske vrijednosti BIR TV" shvatili svi, i Srbi i Hrvati, ali i pojedini predstavnici međunarodne zajednice, međutim Arnautović i Šantić, koji su se tri minuta ranije zgražavali na natpis "Za dom spremni", u njoj nisu vidjeli ništa sporno.

I Aranutović i Šantić, možda sasvim slučajno, na isti način su pravdali Alića, odnosno SDA, tvrdeći da se podstanari odnose na predstavnike međunarodne zajednice, a ne na narode u BiH.  Po principu "veći katolici i od pape", Arnautoviću i Šantiću nije bilo dovoljno ni to što je Bakir Izetbegović, lider SDA, stranke koja se kažnjava, praktično priznao da se Alićeva izjava odnosila na Srbe i Hrvate, ističući da je "to jedna izjava koju nije trebao dati i koja ne liči na njega".

Kao što su se Arnautović i Šantić zgražavali na "Za dom spremni", tako se i Rogić zgražavao na Alićevu izjavu ističući da se radi o udaru na Dejtonski mirovni sporazum i konstitutivnost naroda te da je kazna mogla biti i veća od 18.000 KM.

Arnautoviću i Šantiću nije sporna ni Alićeva izjava da se: "Država ne pravi preko noći, ona je stečena, stekli smo je, tu je mnogo ljudi koji su dali živote za nju, i iz tog razloga ja smatram da je nama lakše krvi liti za nju, odnosno znoj liti za nju, i određene stvari ne smiju ići ispod tog dostignutog nivoa".

Treba napomenuti, da je upravo Arnautović u vezi s pitanjem govora mržnje "najveći borac", ali samo kada se to ne odnosi na bošnjačke političare i zvaničnike. Upravo je on bio među najglasnijima da se prije četiri godine Ujedinjena Srpska izbaci iz izborne trke, međutim Sud BiH je na kraju odlučio da to ne bude urađeno. Zanimljive su i njegove izjave iz 2022. godine, kada je govorio da bi CIK mogao odbiti ovjeru Milorada Dodika i Dragana Čovića za učešće na izborima, od čega na kraju, naravno, nije bilo ništa, a od Arnautovićeve izjave ogradili su se i brojni članovi CIK-a. Koliko je Arnautović neprincipijelan, tačnije "providan", govori i činjenica da je nedavno na sjednici CIK-a glasao protiv kažnjavanja SDA u Bihaću, a po istom osnovu glasao je za kaznu SDS-u, na šta mu je pažnju skrenuo i jedan od članova CIK-a. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije