"Ja ne sjedim u društvu sa sudijama i tužiocima. Ako neki sudija ili tužilac priđe društvu u kojem sam i ja, uljudno se okrenem i napustim to društvo, a ako ja priđem nekom društvu i prilikom pozdravljanja se neko predstavi kao sudija ili tužilac, isto tako se okrenem i odem. To je moj vid borbe protiv stanja u društvu, jer posao političara jeste da varaju, petljaju i kradu, a posao tužilaca i sudija je da to sprečavaju. Znači, oni ne rade svoj posao i najodgovorniji su za stanje u kojem se nalazimo."
Ovo mi je nedavno rekao jedan ozbiljan čovjek koji priznaje da ne smatra da to daje neki naročit rezultat, ali se nada da svaki čovjek ima zrno savjesti i da će se sudije i tužioci od kojih ljudi masovno počnu da okreću glavu i koje njihovo dijete upita "tata/mama, zašto onaj čiko nije htio da ti pruži ruku", bar malo zamisliti i zacrvenjeti sami pred sobom.
Iako bi se na prvu reklo da "državna imovina" nije stvar pravosuđa, već prvorazredno političko pitanje, i te kako se može povezati sa neradom sudija i tužilaca. To jeste pitanje svih pitanja i zaista predstavlja, kako to posljednjih dana ponavljaju svi političari i zvaničnici, crvenu liniju ispod koje niko u Srpskoj ne bi smio da ide.
I zato je lijepo što su svi u Srpskoj, od njenog predsjednika i lidera SNSD-a Milorada Dodika, preko šefa SDS-a Milana Miličevića, pa do lidera ostalih političkih partija i nosilaca najviših funkcija jednoglasno stali u odbranu Srpske i njene imovine kada su bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović i član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda Željko Komšić neustavno pokušali da u Parlament BiH upute akt koji su nazvali Prijedlog zakona o državnoj imovini.
Lijepo je što sa svih političkih nivoa i sa svih strana u kontinuitetu stižu poruke da je imovina Republike Srpske neprikosnovena i da nikome neće biti dozvoljeno da je otme. Sve je to lijepo, ali nije lijepo što se u isto vrijeme dok se vodi ta borba, sa druge strane dešavaju sljedeće stvari.
Pravosnažnim rješenjima Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS (RUGIPP) od 12. jula prošle i 12. marta ove godine potpuno su eksproprisane parcele u banjalučkom naselju Česma za potrebe izgradnje mosta preko rijeke Vrbanje. Član 7. Zakona o eksproprijaciji RS doslovno kaže da "potpunom eksproprijacijom nepokretnost postaje vlasništvo korisnika eksproprijacije", što znači da je grad Banjaluka navedenim pravosnažnim rješenjima postao vlasnik zemljišta kojim treba da prolazi pristupni put za most u naselju Česma. Zašto banjalučka kancelarija RUGIPP-a nije eksproprisane parcele, u skladu sa zakonom, automatski uknjižila kao vlasništvo grada i praktično otežala neke kasnije radnje, predstavlja jedno od pitanja koja traže odgovor.
Idemo dalje. Rješenjima RUGIPP-a od 17. maja ove godine izmijenjena su pravosnažna rješenja od 12. jula prošle i 12. marta ove godine kojima je zemljište u Česmi bilo potpuno eksproprisano u korist grada Banjaluka. Ta pravosnažna rješenja su izmijenjena uz saglasnost bivših vlasnika tog zemljišta i grada Banjaluka i novi vlasnik je postala firma "Korićanac ZRUG" iz Banjaluke, koja je pravo vlasništva stekla na osnovu ugovora o kupoprodaji obrađenim kod notara Jelene Bulatović i Ognjena Plavšića.
Pogađate da je RUGIPP u skladu sa zakonom automatski uknjižio tu firmu kao vlasnika predmetnih parcela. Zašto je grad Banjaluka dao saglasnost na izmjenu pravosnažnih rješenja o eksproprijaciji, iako je predmetno zemljište u skladu sa zakonom već postalo vlasništvo grada i zašto je dozvolio da navedena firma postane vlasnik zemljišta, drugo je pitanje na koje se izbjegava dati konkretan odgovor.
A odgovor zašto se izbjegava mogao bi da bude u onome što se potom izdešavalo sa predmetnim zemljištem. Desilo se da je Skupštine grada 19. jula dala saglasnost gradonačelniku da zaključi ugovor o zamjeni zemljišta i nekretnina sa firmom "Korićanac ZRUG". U toj odluci, za koju je glasalo 20 odbornika, na koju je Pravobranilaštvo RS dalo saglasnost i koju je na kraju realizovao gradonačelnik, tržišna vrijednost oko 6,5 duluma zemljišta i nekretnina u Česmi procijenjena je na 2,1 milion KM, a vrijednost oko 2,8 duluma zemljišta u neposrednoj blizini zgrade Vlade RS koje je grad dao u zamjenu na 2,3 miliona KM.
Tu se već dolazi do sljedećeg pitanja koje traži odgovor, a to je kako je moguće da 6,5 duluma u Česmi vrijedi čak 2,1 milion KM, a 2,8 duluma na najatraktivnijoj lokaciji u gradu samo 2,3 miliona KM. Pri tome je posebno sporna procjena vrijednosti zemljišta u centru grada, jer građevinski investitori objašnjavaju da se vrijednost izračuna korištenjem obične matematičku formulu i da u ovom slučaju vrijednost zemljište nije 2,3 miliona, već najmanje 8,5 miliona KM.
I na kraju se postavlja ključno pitanje: Kako je sve ovo moguće i zar zaista niko za to neće krivično odgovarati? Odgovor na sva pitanje je jednostavan i kaže da, dok sudije i tužioci ne počnu da rade svoj posao, političari će moći da nas zamajavaju, prave budalama i vrijeđaju nam inteligenciju pričama da tamo neko hoće da otme imovinu Republike Srpske. I da prave farsu kao sa smjenama u "Šumama".
P.S. Bobi: Uf, uf, brale!
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.