TREBINJE - Gradska boračka organizacija i grad Trebinje su, povodom 1. oktobra, dana kada su prije 33 godine otpočela prva ratna dejstva i agresija hrvatskih paravojnih formacija na teritoriji tadašnje trebinjske opštine, obilježili ovaj značajni datum pomenom poginulim borcima u Crkvi Svetog cara Lazara i polaganjem cvijeća na Spomeniku braniocima Trebinja 1991-1995.
"Na ovaj dan uvijek iznova preživljavam taj dan, sjećajući se tog utorka ujutro, kao i ove godine, kada je, nakon agresije hrvatske vojske na Ivanicu, tadašnji dio naše opštine, poginulo odmah deset mojih drugova, a ja sam među njima ostao ranjen, ali živ da svjedočim o tome i prenosim mladima svoja tužna sjećanja za nezaborav", kazao je kod spomenika Miodrag Višnjić, tadašnji mladi borac.
Kaže da nije ostao težak invalid, ali od ranjavanja i danas nosi posljedice i fizičke, ali je mnogo više onih koje se zauvijek ponesu u sjećanjima.
"Posljedice su i fizičke i psihičke, jer, pored oštećenja na tijelu, mnogo su dublje i nezacjeljive rane koje su mi ostale u sjećanjima na moje mrtve drugove - bilo, ne ponovilo se", dodao je na ivici suza Višnjić.
Nezaborav je ono sa čime se složio i gradonačelnik Trebinja nakon što je položio cvijeće.
"Žrtve naših heroja ne smiju ostati u zaboravu i to ne samo zbog toga što su dali živote za našu slobodu, već i zbog obaveze da se i mi danas u miru moramo boriti za Republiku Srpsku, a vidite i sami koliki su pritisci i na predsjednika i na institucije, tako da moramo biti složni i jedinstveni onako kakvi su devedesetih godina bili jedinstveni na linijama fronta", kazao je gradonačelnik Mirko Ćurić.
On je napomenuo da nijedno dijete palog borca iz Trebinja danas nije na Zavodu za zapošljavanje, ali ima djece palih boraca koji nisu bili iz ovog grada, ali su se za njega borili, pa će se u narednom periodu pokušati riješiti i ti problemi.
Rješavanje zaposlenja djece palih boraca koji nisu živjeli u Trebinju, ali i onih iz kategorija invalida i ostalih bivših boraca, biće u budućnosti prioriteti i Gradske boračke organizacije, što je potvrdio i njen predsjednik Pero Vuković.
"Mi ćemo podjednako voditi računa o svima iz boračkih kategorija, i kada je riječ o zaposlenjima, ali i obezbjeđivanju adekvatnih uslova stanovanja, tako da, pored rješavanja stambenih pitanja i dodjeljivanja stanova, sprovodimo i aktivnosti na rekonstrukciji već postojećih stambenih jedinica u kojima žive majke, očevi, porodice palih boraca i invalida, i od toga ne odustajemo", kazao je Vuković.
Prvog oktobra 1991. godine u odbrani Trebinja poginulo je 19 pripadnika 472. brigade tadašnje JNA, od čega je njih devet bilo iz Trebinja, stradajući od dejstava neprijateljske artiljerije i upadanja u zasjede.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.