BIHAĆ - Predstavnici Crvenog krsta u Bihaću saopštili su da će od utorka biti primorani obustaviti rad javne kuhinje za migrante u tom gradu zbog teške materijalne situacije u kojoj se nalazi ova organizacija te izostanka pomoći od strane vlasti i drugih nadležnih institucija.
Predstavnik ove organizacije Selam Midžić istakao je kako su već danima upozoravali da su njihovi ekonomski resursi pri kraju, ali da niko od nadležnih nije na to reagovao.
"Ovo je vapaj svim nadležnim institucijama i organima da se napokon uključe u ovu poblematiku. Nastavićemo naše aktivnosti jedino pod uslovom da nam se pruži finansijska i materijalna pomoć jer mi više nemamo s čim raditi", kazao je Midžić.
On je dodao kako su do sada najveću pomoć u brizi o migrantima pružili građani Bihaća svojim humanitarnim prilozima i donacijama.
"Međutim, to nije dovoljno, jer su potrebni zaista veliki resursi kako bi se nahranili ti ljudi. Svakodnevno treba pripremiti veliki broj obroka, dali smo svoje namirnice, posuđe, pribor za jelo i sve drugo što je potrebno. Jednostavno, ovako više ne ide", kazao je Midžić.
On je dodao kako će njihovi volonteri nastaviti brigu o higijenskim potrebama migranata i biti im na usluzi kada je riječ o pružanju svake druge vrste pomoći.
Sem volontera Crvenog krsta, od utorka o migrantima prestaju voditi brigu i zdravstveni radnici iz Doma zdravlja u Bihaću, a o tome je Ministarstvo zdravstva USK obavijestila direktorica te ustanove Anela Softić-Kasumović.
"Žao nam je što se stvari odvijaju na ovakav način, ali mi smo jednostavno u takvoj finansijskoj situaciji. Nemamo nikakvu podršku sem one od Crvenog krsta, doživljavamo razne stvari na terenu, trošimo sopstvene resurse i tako više ne ide", kazala je Softić-Kasumovićeva.
U Crvenom krstu se nadaju kako će se nadležne institucije ipak uključiti u rješavanje cjelokupne problematike, jer bi prestankom rada javne kuhinje za migrante u Bihaću moglo doći do pravog haosa.
"Ko zna šta bi tada bilo, možda ti ljudi krenu u neke druge gradove, ko će to sve kontrolisati, ko će brinuti o njima", pita se Midžić.
Inače, migrantska kriza na području Unsko-sanskog kantona stvorila je niz problema, a turistički radnici se plaše da bi se ona moga reflektovati i na ovogodišnju turističku sezonu.
Povezana vijest: Migrantska kriza može da ugrozi turizam
"I sami znate da je turizam veoma senzibilna djelatnost i sve ovo može uticati na broj turista koji posjećuju ove prostore", kaže direktor Nacionalnog parka "Una" Amarildo Mulić.
Prema njegovim riječima, posebna bojazan vlada za turiste iz arapskog svijeta koji su bili veoma brojni u proteklim godinama.
"Oni su već naučili da dolaze u ovaj nacionalni park sa porodicama, počinju nam otkazivati rezervacije. Izgleda da ne žele da dođu u situaciju da budu zamijenjeni migrantima niti žele da borave na istim prostorima s njima", kaže Mulić.
Prema posljednjim procjenama, na području Bihaća trenutno boravi oko 1.300 migranata, od čega ih je najveći broj smješten u improvizovanom prihvatnom centru koji se nalazi u nedovršenoj zgradi Đačkog doma u tom gradu, gdje djeluje i javna kuhinja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.