DERVENTA - Narodnim zborom kod Stare crkve u Srpskoj varoši, na istom mjestu gdje je najstarija manifestacija u gradu na Ukrini ugledala svjetlo dana 1851. godine, ozvaničen je u ponedjeljak početak 173. "Derventskog vašara".
Na radost mnogobrojnih građana na platou ispred Stare crkve čuli su se zvuci šargije, violine, vesela graja djece i članova folklornih društava koje su okupljene oduševili izvođenjem narodnih igara, čemu je prethodilo bogosluženje u Staroj crkvi, potvrdio je za "Nezavisne novine" Ljubiša Nović, sveštenik iz Dervente, koji ističe da je upravo praznik Velike Gospojine i vašar svojevrsni simbol Dervente, koja Dan grada obilježava upravo na ovaj praznik.
"Stvorili su se uslovi da vašar počnemo kako je bilo i u prošlosti, a kako narod kaže, vašar se ne može otvoriti, on kreće kad hoće i završava se kad hoće, a mi u tom nekom periodu od 26. do 31. avgusta možemo to da ispratimo druženjima, događajima i raznim manifestacijama. Sabrali su se ljudi sa svih strana, a posebna radost ove godine bila je da je više od 30 ljudi na vašar stiglo u narodnim nošnjama", kaže sveštenik Ljubiša.
Da je Velika Gospojina praznik nad praznicima za sve u Derventi kaže za "Nezavisne" Milorad Simić, gradonačelnik Dervente.
"Tog dana proslavljamo krsnu slavu Sabornog hrama Uspenja Presvete Bogorodice koju će prvi put poslije 170 godina uveličati crkveni velikodostojnik, mitropolit zvorničko-tuzlanski Fotije. U ljetopisu derventske parohije nema zapisano da je od 1855. godine na praznik Velike Gospojine u derventskom hramu liturgiju služio episkop, a ove godine na slavu Sabornog hrama vjernici će dočekati mitropolita Fotija. Velika Gospojina je i Dan grada, kada održavamo svečanu sjednicu, rezimiramo šta smo radili, šta ćemo raditi, ali i uručimo Velikogospojinske povelje sa zlatnim grbom grada Derventa i zahvalnice zaslužnim građanima. Ono što dane Velikogospojinskog sabora čini posebnim jeste 'Derventski vašar', koji se ove godine održava po 173. put. Upravo je vašar zaštitni znak Dervente i ono što nas izdvaja od svih drugih", kaže prvi čovjek ovog grada.
Da "Derventski vašar" ima posebnu vrijednost za ovaj kraj i da je tradicija koja se prenosi sa koljena na koljeno, kao i da Dervenćani kao vremensku odrednicu koriste upravo ovu manifestaciju, potvrdila je za "Nezavisne novine" Biljana Teofilović, direktorica Turističke organizacije ovog grada.
"Dervenćani ne mogu bez vašara, nama je vašar u krvi, uz njega smo rasli i sve nam se mjeri vašarom, pa tako kažemo i za vrijeme: prije, za vrijeme i poslije vašara. To je jednostavno tako u Derventi i zbog toga mnogi sačuvaju dio godišnjeg odmora i dođu sa raznih strana svijeta upravo u vrijeme vašara. Tu se poslije ovog nesrećnog rata i svega što je bilo srećemo i nama je vašar mjesto susreta sa prijateljima iz osnovne i srednje škole. Ako se ne srećemo godinama ili u toku godine, onda se svakako za vašar srećemo", kaže Teofilovićeva i napominje da svake godine ovu najstariju manifestaciju posjeti više od 30.000 ljudi.
Mirjana Plisinić, direktorica Narodne biblioteke "Branko Radičević" u Derventi, za "Nezavisne novine" kaže da je na inicijativu ove kulturne ustanove "Derventski vašar" uvršten na listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa Republike Srpske, a, kako ističe, nadaju se da će se ova kulturno-privredna i duhovna manifestacija naći i na UNESCO listi zaštite nematerijalnog nasljeđa.
"Sve što radimo se snima, dokumentuje, jer se nadamo da ćemo jednog dana, kada se stvore uslovi, uspjeti da kandidujemo 'Derventski vašar' za UNESCO listu. Jako je bitan taj duhovni značaj i tradicija nastanka ove manifestacije, jer ovo je prije svega pravoslavni i vjerski praznik. Tako je nastao, a godinama se mijenjao i proširivao. Za vrijeme vladavine Turaka održavao se u porti Stare crkve, a za vrijeme austrougarske vladavine se preselio na mjesto Sajmišta, gdje se i danas nalazi, jer je tada već dobio i svoj veliki privredni i materijalni karakter, kakav ima i danas. Bitno je napomenuti da je ovo jedan od najstarijih vašara na prostoru bivše Jugoslavije", kazala je Plisnićeva.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.