BANJALUKA - Nakon što je riješen dugogodišnji spor između Makedonije i Grčke u vezi s imenom te zemlje, mnogi analitičari osnovano pretpostavljaju da će se SAD, koje su odigrale ključnu ulogu u tom procesu, sada okrenuti rješavanju ostalih problema na Balkanu.
Naime, smatra se da su dva preostala problema dijalog Beograda i Prištine, odnosno rješavanje statusa Kosova, te BiH, stari američki projekat, koji je krunisan Dejtonskim sporazumom, čedom američke administracije, koji su kasnije nadograđivale i podržavale i republikanske i demokratske administracije.
Kako nam je rečeno, u američkom fokusu bi prvo trebalo da se nađe Srbija, koju i republikanski i demokratski establišment u Americi smatraju ključnom zemljom na Balkanu za suzbijanje za njih neželjenog ruskog uticaja u regionu. Oni smatraju da, strateški gledano, BiH u ovom trenutku nema veliki značaj, ali da shvataju da je rješavanje "srpskog pitanja", odnosno veza Srba i Rusije, djelimično vezano i za problem BiH.
"Srbija je za Ameriku važnija, ali je BiH formalno bliže NATO-u. Postoje razmišljanja da se do Srbije može doći preko BiH, zaobilaznim putem", rekao nam je jedan dobro upućeni sagovornik iz Vašingtona.
Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose iz Banjaluke, slaže se da se rješavanjem pitanja Makedonije može očekivati jače angažovanje u vezi s BiH i ostalim zemljama u regionu, posebno kada su u pitanju evroatlantske integracije.
"Sasvim je sigurno da će i EU zahtijevati brže i snažnije sprovođenje dogovorenih politika na zapadnom Balkanu, prvo prema Makedoniji, ali svakako i prema ostalim zemljama. Što se tiče BiH, tu će sigurno biti jače insistiranje u vezi s evroatlantskim integracijama koje bi sigurno išle i brže da nije bilo otpora iz RS", kaže Šolaja za "Nezavisne". Predviđa da će biti snažniji pritisak na institucije u BiH da se unaprijedi diskusija o tome šta NATO znači za BiH.
Kurt Basener, američki analitičar iz Savjeta za politiku demokratizacije i dobar poznavalac američke politike na Balkanu, kaže za "Nezavisne" da je rješavanje imena Makedonije bilo dugoročan prioritet američke politike, ali da se prilika pojavila odlaskom Nikole Gruevskog, bivšeg makedonskog premijera. Smatra da je američka politika pod predsjednikom Donaldom Trampom zauzela nacionalno orijentisan politički kurs, koji se odražava i na Balkanu. Navodi primjer prijedloga podjele Kosova između Beograda i Prištine, što bi, kako on kaže, mogao biti opasan presedan za BiH.
"Geopolitički takmičarski mentalitet u SAD, ali i EU daje balkanskim vladarima više mogućnosti da se odupru jačem uvođenju vladavine prava u svojim državama. Rusija je u regionu problem ne zato što nudi građanima svoje društveno uređenje, nego zato što nudi crne audije političkim klikama", smatra on. Dodaje da u američkoj spoljnoj politici prema Balkanu nema strateške vizije, već da se ona već duže nalazi na autopilotu.
"Međutim, i prije Trampa veoma malo se radilo na bilo kakvoj dugoročnoj strategiji s bilo koje strane Atlantika", rekao je on.
Inače, američki mediji spekulišu da je Ves Mičel, sada već bivši prvi čovjek Stejt departmenta za Evropu, prije nekoliko dana podnio ostavku upravo zbog Trampa i njegove ruske politike, te da će nakon skorog odlaska njegovog zamjenika u penziju Amerika ostati bez ključnih ljudi u Stejt departmentu koji se bave Evropom.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.