ZVEČAN - Prije godinu za selo Banjska na sjeveru Kosova i Metohije malo ko je čuo, ali je za njega tog 24. septembra 2023. čuo cijeli svijet.
Tog dana došlo je do oružanog sukoba između pripadnika prištinske policije i naoružane grupe Srba. Ubijeni su trojica Srba i jedan prištinski policajac.
Iako prištinske vlasti tvrde da su sprovele temeljnu istragu, nakon koje su nedavno podigli i optužnice protiv 45 osoba, među kojima je i bivši političar i biznismen sa KiM Milan Radoičić, konkretna pozadina tog sukoba i dalje nije poznata.
Ono što je uslijedilo poslije toga nastavlja se i danas. Maltretiranje, zastrašivanje i protjerivanje Srba sa sjevera Kosova i Metohije, piše Euronews.
Reporterka Euronewsa, koja je posjetila selo Banjska, kaže da mještani juga i sjevera Kosova i Metohije događaj od prije godinu dana vide kao nešto nejasno te navode da im nije najjasnije šta se u stvari dogodilo.
Četvorica mrtvih i trojica uhapšenih, bilans je prošlogodišnjeg oružanog sukoba između lokalnih Srba i prištinske policije u selu Banjska, u opštini Zvečan, u sjevernom dijelu KiM. Godinu dana poslije, u selu su i dalje pripadnici specijalne prištinske policije, a mještani i dalje žive u strahu.
U razmjeni vatre koja je trajala više od osam sati, 24. septembra prošle godine u eksploziji kamiona poginuo je prištinski policajac, trojicu Srba ubila je prištinska policija, a trojicu je uhapsila.
Pet dana selo je bilo blokirano, a Dželjalj Svećlja, ministar unutrašnjih poslova privremenih prištinskih institucija, tada je objavio da su zaplijenjeni novac, vozila i oružje u vrijednosti od pet miliona evra. Odgovornost za organizovanje akcije preuzeo je Milan Radoičić, tadašnji potpredsjednik Srpske liste, koji se sa grupom Srba povukao iz rejona sela Banjska prema centralnoj Srbiji. Protiv njega i još 44 Srba tužilaštvo u Prištini je prije nekoliko dana podiglo optužnicu za krivična djela povezana sa terorizmom.
"Obavili smo blizu 66 razgovora sa svjedocima i optuženima, analizirali oko 120 elektronskih uređaja, zaplijenili oko 1.266 komada oružja i drugih uređaja i obezbijedili stotine dokumenata koji sadrže ključne dokaze za ovaj slučaj", rekao je Naim Abazi, tužilac u predmetu "Banjska".
Prištinski zvaničnici optužili su srpsko državno rukovodstvo za organizaciju sukoba u Banjskoj, što tužilaštvo u Prištini nije ni potvrdilo ni demantovalo. Beograd je negirao optužbe, navodeći da nadležni organi sprovode istražni postupak, ali da im dokazi od prištinskih vlasti preko Euleksa nisu dostavljeni.
Pripadnici policije i specijalne prištinske policije se i dalje nalaze u selu, a Rajska Banja, turističko-rekreativni centar u Banjskoj, u kojem je radilo više od 60 radnika, prištinske vlasti su zatvorili. Srbi odlaze za boljim i bezbjednijim životom, posebno mladi.
"Možete da vidite recimo kafane ovde oko nas, ali to je nešto sasvim minimalno tako da svi oni ugostitelji koji su živeli od toga, više ne mogu sebi da obezbede neku bolju ekonomsku budućnost", rekla je Sandra Dobrić, mještanka Joševika za Euronews Srbija.
Nekada je izdavanje smještaja turistima koji su dolazili da koriste banju, bilo jedan od glavnih izvora prihoda za mještane Banjske. Mještani kažu da je sada taj izvor gotovo presušio.
"Vidite, nije mi svejedno kada tu vidiš uniformisana lica, automati, pucnjava, maltene ratno stanje. Da je to naša vojska, u redu, ali to, zna se čija je to vojska i za koga oni to rade. Zna se, to malo dete zna", kaže mještanin Radoslav Marković.
Dodaje da ni pošta ne radi.
"Traka je stavljena i ove institucije, pošta, banja, to je trenutno ugašeno, ali nadam se za kratko. Neće valjda stalno", rekao je on.
Slobodan Nedeljković kaže da u Banjskoj ima još oko 100 ljudi.
"I to će da proteraju i doviđenja. To je Kurtijeva politika. To ti je živa istina", naveo je Nedeljković.
Inače, privremene prištinske institucije donijele su odluku da se put od skretanja sa magistralnog puta prema Banjskoj, pa do ulaza u selo nazove imenom Afrima Bunjakua.
"Evropska unija sa velikom pažnjom prati sudski proces u slučaju Banjska i očekuje da svi odgovorni budu privedeni pravdi", rekao je portparol Evropske komisije Peter Stano, pozdravljajući nedavno podizanje optužnice u Prištini.
Stano je istakao da Brisel u tom smislu nije mijenjao svoju poziciju i još jednom pozvao Srbiju da u poptunosti sarađuje u ovom procesu.
"Poštujemo ovaj proces, naravno da ne možemo da se miješamo u njega. Posmatramo, možemo da imamo svoje viđenje, ali odgovorni moraju da budu procesuirani. A to će se dogoditi kada sud odluči ko je kriv, a ko nije kriv. Evropska unija je konzistentno izražavala osvoje očekivanje da se kazne odgovornosti i da budu privedeni pravdi", naveo je Stano na društvenoj mreži X.
Porodica, prijatelji i mještani okupili su se danas u Banjskoj, kod Zvečana, kako bi upalili svijeće na mjestu gdje je prije godinu dana u sukobu sa prištinskom policijom život izgubio Stefan Nedeljković.
Dragan Nedeljković, otac ubijenog Stefana izjavio je da je prošla jedna bolna godina za njega i njegovu porodicu, dodajući da život mora da se nastavi dalje.
"Moramo da izdržimo i moramo da budemo jaki. Ljudi hoće ovde da dođu, ne samo danas, dođu kad imaju vremena da zapale sveću. Vidite da je malo nepristupačno, ali će kroz neko vreme ovo morati da se uredi", rekao je Dragan Nedeljković.
Na mjestu gdje je stradao Stefan Nedeljković danas su bili i roditelji i brat Bojana Mijailovića, koji je takođe stradao u sukobu.
"Oni i dan danas ne znaju mesto gde je njihov sin stradao. Ja vas molim da se u međuvremenu raspitamo i da pomognemo ljudima da i oni dođu na to mesto i zapale sveću. Ja sam platio jedan krst koji bi trebalo ovde da postavimo, trenutna situacija ne dozvoljava, ali kada dođe vreme postavićemo obeležje i ono će ovde da stoji", rekao je Nedeljković.
Srđan Simonović iz Humanog centra u Kosovskoj Mitrovici rekao je da se u Beogradu i Prištini pokrenu procesi za slučaj "Banjska".
"Očekujem da se i u Beogradu i u Prištini pokrenu procesi. Jednostavno, smatram da to neće biti vrlo lako, jer mi ne znamo prvo ni motivaciju tog događaja bez obzira kako ga kvalifikujemo. Mi ne znamo motivacije, bojim se da ćemo ostati u tom neznanju i da nećemo nikad saznati niti motive toga čina, niti šta je u stvari bilo, i ako je bilo nekakve pozadine. Ovo je jedna dobra priča za razvijanje raznih teorija zavere, različite vrste koje se već razvijaju i već su bile razvijene", rekao je Simonović.
Kaže i da je taj dan bio prekretnica "koju će verovatno zabilježiti istorija u ponašanju organa iz Prištine prema stanovnicima severa KiM".
"Ono je bilo represivno, strahovito represivno i pre Banjske. Jednostavno da se naslutiti da je Banjska u stvari možda i proizišla iz tog represivnog ponašanja prvenstveno policije u prvom redu. Ali jednostavno sa završetkom slučaja Banjska skoro sve karte koje je srpska zajednica imala u rukama, jer je tada međunarodna zajednica bila prilično naklonjena usled nerazumnih postupaka Kurtija, su jednostavno nestale. Od tog momenta jednostavno čini se da je Kurti dobio zeleno svetlo da radi bukvalno šta hoće i da sprovodi represiju onog stepena koju on smatra da je prigodna. U stvari, još jednu fatalnu posledicu koju je taj događaj ostavio na stanovnike Severa, a to je povećano iseljavanje koje je bilo u trendu i pre toga", naveo je Simonović.
Kaže i da je događaj u Banjskoj podstakao represiju i "posljedično tome došlo je do još većeg nivoa iseljavanja".
"Došlo je do bežanja, da tako kažem, pred raznoraznim pretnjama", naveo je.
Na pitanje šta se dogodilo sa dijalogom, Simonović je odgovorio: "Mi zaista ne znamo šta je to normalizacija. Toliko se toga, toliko je puta ta reč izgovorena i da li je normalizacija odnosa ovo što mi živimo sada. To je jedno pitanje, ili je normalizacija odnosa možda zvanično priznavanje nezavisnosti Kosova ili je normalizacija povratak u ustavno stanje Srbije. Mi zaista ne znamo, jer nama niko nije definisao reč normalizacija, a ona se upotrebljava skoro svakog dana u različite svrhe. Tako da, ja mislim da dijalog jeste u jednom ćorsokaku".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.