PODGORICA - Umjesto vremena provedenog u vojsci, mladi će moći da nastave školovanje, radno se angažuju ili se posvete drugim korisnim aktivnostima, rekao je u avgustu 2006. tadašnji predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, objavljujući da se ukida obavezni vojni rok.
Osamnaest godina kasnije, u Crnoj Gori se razmišlja o ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka.
Ministar odbrane Dragan Krapović podržava tu mogućnost.
Iz Ministarstva odbrane ne isključuju mogućnost da će i Crna Gora razmatrati to pitanje. Za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu da bi eventualna odluka morala biti zasnovana "na širokom konsenzusu i analizi potencijalnih posljedica".
Priča je aktuelizovana najavom Hrvatske i Srbije da će od sljedeće godine ponovo uvesti obavezno služenje vojnog roka.
Za vojnog analitičara Aleksandra Radića Crna Gora bi trebalo da prati politiku drugih regionalnih zemalja.
"Sada i nemate neki izbor. Slijedite poteze koji su već učinjeni... Crna Gora je tu u talasu u kome nešto mora preduzeti, pa bolje da se to uradi na vrijeme nego da se kasni", kazao je on za RSE.
A Crna Gora je obavezno služenje vojnog roka ukinula 2006, iste godine kada je na referendumu obnovila nezavisnost.
Jedanaest godina kasnije postala je članica NATO-a.
Odluka o vraćanju obaveznog vojnog roka je na zemljama članicama, u ovom slučaju Podgorice, kazao je jedan zvaničnik Alijanse na upit RSE kako u NATO gledaju na tu mogućnost.
"Oko trećine članica NATO-a ima neki oblik obaveznog vojnog roka, a neke saveznice razmatraju da to isto urade", kaže Radić.
Dodaje da NATO ne propisuje obaveznu vojnu službu.
"Način na koji se vojni kadar regrutuje i zadržava u službi je odluka pojedinačnih nacija. Važno je da saveznici i dalje imaju sposobne oružane snage da zaštite našu teritoriju i stanovništvo", kaže Radić.
U tom pogledu, kako je rekao, u NATO-u cijene kontinuirani doprinos Crne Gore zajedničkoj evroatlantskoj bezbjednosti.
U Hrvatskoj, koja je članica NATO-a od 2009, bi od januara sljedeće godine trebalo da krene obavezno služenje dvomjesečnog vojnog roka, koje je dosad bilo na dobrovoljnoj bazi.
I Srbija, koja je vojno neutralna, odlučila je da dobrovoljni vojni rok zamijeni obaveznim. Trebalo bi da se primjenjuje od septembra i da traje 75 dana.
Radić kaže da tajming donošenja odluka u Hrvatskoj i Srbiji ukazuje na to da te dvije zemlje i dalje "poprijeko gledaju jedna na drugu".
"I ako jedna napravi potez koji dovodi do vojnog jačanja, onda to radi i druga", kaže on.
Navodi i primjer da su u sklopu modernizacije vojske obje zemlje kupile francuske borbene avione rafal.
"Očigledno je da prate jedna drugu i u odluci o služenju vojnog roka", dodaje Radić.
Ukazuje na to da će se, poput Crne Gore, najvjerovatnije i u Sjevernoj Makedoniji otvoriti pitanje vraćanja vojnog roka.
"I vjerovatno, potez po potez, i Sjeverna Makedonija će doći pred izbor da uvede obavezno služenje vojnog roka", kaže Radić.
U Crnoj Gori je prije pet godina otvorena mogućnost dobrovoljnog služenja roka.
On traje tri mjeseca i otvara mogućnost zapošljavanja u Vojsci Crne Gore, koja broji oko 2.400 pripadnika.
Prelazak na obavezno služenje vojnog roka kompleksno je pitanje, naveli su iz Ministarstva odbrane.
"To iziskuje ozbiljnu analizu svih aspekata, uključujući potencijalne ekonomske troškove, uticaj na obrazovanje i zapošljavanje mladih, kao i etičke i moralne stavove građana", kazali su iz Ministarstva odbrane.
Ističu da su neophodne i javne konsultacije, koje bi uključivale predstavnike mladih, stručnu javnost, nevladine organizacije...
Važna karika u donošenju odluke je i Generalštab Vojske Crne Gore, ključna vojna institucija zadužena za sprovođenje ove politike.
Oni bi, kako navode iz Ministarstva, pripremili argumente za donošenje konačne odluke na političkom nivou.
U Crnoj Gori Vojskom komanduje predsjednik države na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost, u kome su pored njega i predsjednici Vlade i Skupštine.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.