ZAGREB - Hrvatska vlada je u prvo čitanje sa sjednice uputila u Sabor Prijedlog zakona o centralnom registru stanovništva, čijim će usvajanjem prestati potreba za sprovođenjem popisa stanovništva, a u registar će biti povezani podaci iz svih postojećih evidencija s punom primjenom od juna 2026. godine, prenijeli su hrvatski mediji.
"Novi zakon, novi alat za bolji uvid kako bismo u različitim krizama mogli ciljano i precizno podupirati baš one sugrađane kojima je pomoć potrebna", kazao je na sjednici Vlade Andrej Plenković, hrvatski premijer.
Zakonom će biti osnovan centralni registar stanovništva, elektronički vođena službena evidencija, u koji će se povezati podaci iz zasebnih evidencija i registara - iz državnih matica, upisnika, informacionih sistema i drugih nadležnih tijela, a vodiće ga Ministarstvo finansija, Poreska uprava.
"U registar će biti upisivani podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem u Hrvatskoj, o strancima koji imaju prebivalište ili boravak u Hrvatskoj, kao i o hrvatskim državljanima s prebivalištem izvan Hrvatske, kako bi, prvi put, bila stvorena i evidencija o našim državljanima izvan Hrvatske", pojasnio je Marko Primorac, hrvatski ministar finansija, prenosi Index.
Sadržavaće podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracionim, stambenim i ostalim obilježjima, podatke o srodstvu i o domaćinstvima, te na taj način omogućiti dostupnost na jednom mjestu podataka o stanovništvu i njegovim obilježjima, srodstvu upisanih osoba, te o domaćinstvima i njihovim obilježjima.
Podaci će se koristiti za ostvarivanje socijalnih i drugih prava, sprovođenje statističkih, društvenih, ekonomskih i drugih istraživanja, obradu podataka za koju postoji pravni osnov, te za efikasno vođenje upravnih, poreskih i drugih postupaka.
U posebnom dijelu registar može sadržavati i podatke dobijene na osnovu podnesenih dobrovoljnih izjava o vanbračnoj zajednici ili neformalnom životnom partnerstvu, o vjeri i maternjem jeziku, o nacionalnosti.
Primorac je kazao da će njegovim formiranjem prestati potreba za popisom stanovništva i da su za sprovođenje zakona obezbijeđena sredstva u državnom budžetu od 12,8 miliona evra bez PDV-a. Dodao je da će registar biti formiran postepeno tokom 2025. godine, a puna primjena očekuje se od 1. juna 2026.
"Osnivanje registra predstavlja velik i zahtjevan reformski iskorak", istakao je ministar i dodao da će se prikupljanje i obrada ličnih podataka sprovoditi u skladu sa propisima koji uređuju zaštitu ličnih podataka. Ističem tu i vođenje jedinstvene elektroničke evidencije rada i evidencije neaktivnih osoba, prije svega radi lakšeg otkrivanja prekršitelja i suzbijanja određenih pojavnih oblika neprijavljenog rada, potom ubrzavanje provedbe ostavinskih postupaka. Prema podacima iz registra moći će se lakše utvrđivati nasljednici", naveo je Primorac.
Naglasio je da će građani u svakom trenutku moći imati uvid u svoje osobne podatke i tražiti potvrde.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.