KOSOVSKA MITROVICA - Prije više od decenije je dogovorena, ali zajednica srpskih opština (ZSO) i dalje nije formirana.
Iako se dugo činilo da je ova tema "zaboravljena" ili ostavljena za neka druga vremena, posljednje izjave pojedinih stranih zvaničnika daju signal da bi ona opet mogla da uđe na "mala vrata" i nađe se na pregovaračkom stolu Beograda i Prištine.
Naime, boraveći u Prištini, pomoćnik američkog državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja Džejms O'Brajan podvukao je da SAD očekuju da Priština pošalje nacrt statuta ZSO Ustavnom sudu bez obzira na to ko bio na vlasti.
O'Brajan je nakon razgovora s Aljbinom Kurtijem, premijerom privremenih prištinskih institucija, rekao da je slanje nacrta statuta ZSO "osnovno opredjeljenje" i da se to očekuje od Prištine. Zajednica je, kako je dodao, način da slične opštine razmijene iskustva i razgovaraju o tome kako će se nositi sa problemima.
I specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak, koji već danima obavlja pripreme za današnji sastanak glavnih pregovarača u Briselu, naglasio je da je "vrijeme da ozbiljno počne implementacija" sporazuma o normalizaciji.
Međutim, iako strane diplomate Prištinu "podsjećaju" na preuzete obaveze Briselskim sporazumom, sagovornici Euronewsa smatraju da ZSO ipak, bar ne uskoro, neće biti formirana.
Poznavaoci prilika na Kosovu i Metohiji podsjećaju da je jedan od zahtjeva za prijem samoproglašenog Kosova u Savjet Evrope bila upravo ZSO, ali da Priština i po cijenu ulaska u ovo tijelo nije uradila šta se od nje traži.
Politikolog Ognjen Gogić kaže da se tema ZSO vraća u fokus, da to nije zaboravljena tema, ali da, bar za sada, ne postoji način da se obezbijedi sprovođenje te obaveze.
Dodao je da, kada je riječ o tom zahtjevu da se pošalje nacrt statuta Ustavnom sudu, to je zahtjev koji je formulisan na proljeće u kontekstu članstva samoproglašenog Kosova u Savjet Evrope.
"Dakle, bio je zahtev, uslov, koji su dali prvo Italija, Francuska, onda se pridružila i Nemačka, da Priština mora da pošalje nacrt statuta ZSO Ustavnom sudu. I to je bio minimum minimuma, zato što to samo po sebi ne bi garantovalo da bi do zajednice došlo, do njenog formiranja. Ali i to je bilo za Prištinu previše", rekao je Gogić.
Direktor Instituta za afirmaciju međuetničkih odnosa Fatmir Šeholi podsjeća da je ZSO međunarodna obaveza Prištine i da zahtjev da se statut pošalje Ustavnom sudu ne dolazi samo od O'Brajena, već to traže i ostali međunarodni faktori.
Osvrnuvši se i na nedavnu odluku da se ponovo dozvoli protok robe iz centralne Srbije, Gogić kaže da je u tom slučaju postojao konkretan pritisak.
Na pitanje šta bi mogao da bude podsticaj za Prištinu, odnosno kakav pritisak bi međunarodna zajednica mogla da izvrši na Kurtija da se konačno i pitanje ZSO "zatvori", Gogić je odgovorio da strane diplomate imaju razne mehanizme na raspolaganju.
Nakon potpisivanja Briselskog sporazuma garantovalo se da će ZSO da bude formirana poslije izbora zakazanih za novembar 2013. Do toga nije došlo, a određene odredbe sporazuma Ustavni sud u Prištini proglasio je neustavnim.
U međuvremenu, nijedna politička garnitura u Prištini nije bila sprema da se obaveže na ispunjenje ovog dogovora, a takav stav je eskalirao sa dolaskom Kurtija.
Briselski sporazum potpisali su 2013. tadašnji premijer Srbije Ivica Dačić i premijer privremenih prištinskih institucija Hašim Tači uz prisustvo visoke predstavnice EU Ketrin Ešton. On je dopunjen 2015, čini ga 15 tačaka, a prvih šest odnosi se na zajednicu srpskih opština.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.