BIHAĆ – Ženski pokret Unsko-sanskog kantona i Ženska mreža Hrvatske uputile su zajednički apel institucijama Federacije Bosne i Hercegovine za zakonsko priznanje femicida uvođenjem definicija ubistva žene kao zasebnog krivičnog djela u Krivičnom zakonu Federacije BiH.
"Mi žene, aktivistice i članice ženskih organizacija iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine zabrinute stalnim rastom nasilja prema ženama, od kojih je femicid najbrutalniji, a koje ostaje bez zadovoljavajućeg odgovora vlasti i institucija, vođene pozitivnim iskustvom Hrvatske, koja u svom Kaznenom zakonu prepoznaje femicid kao zasebno kazneno djelo rodno utemeljenog nasilja, pozivamo predstavnike državnih tijela i vlasti da prema nadležnosti odmah i sad poduzmu potrebne mjere i korake kako bi se pitanje ubojstava žena prepoznalo i u skladu s Konvencijom Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i u porodici definiralo kao teško ubojstvo žene", navodi se u saopštenju ovih udruženja koja su se okupila na Festivalu mira i rodne pravde.
Zahtijevaju da se femicid odredi kao rodno utemeljeno ubistvo žene, odnosno ubistvo žene zbog njenog roda te da se kazni kao najteži oblik krivičnog djela i podsjećaju da je BiH Istanbulsku konvenciju ratifikovala 2013. godine, a koja je na snazi od 1.8.2014.
"Na ovaj način prepoznajemo femicid kao rodno uvjetovano ubojstvo žene i najekstremniji oblik rodno uvjetovanog nasilja koji žena doživljava zbog toga što je žena. Nadalje, s obzirom na postojeće definicije femicida u UN dokumentima (Bečka deklaracija o femicidu), postojeća zakonodavna rješenja određenih europskih država (Malta, Cipar, Belgija, Španjolska, Sjeverna Makedonija) te definiciju koju daje Europski institut za rodnu ravnopravnost, smatramo da je potrebna proširena zakonska definicija femicida, navodeći određene pojavne oblike femicida kao rodno uvjetovanog ubojstva žene i to femicid kao posljedica rodno uvjetovanog nasilja, femicid koji je počinila bliska osoba, femicid kao zločin iz mržnje na temelju roda (mučenje odnosno ubojstvo žene zato što je žena), ubojstvo žene zbog kulture, običaja, vjere, tradicije ili 'časti', ciljana ubojstva žena u oružanim sukobima, ubojstvo žene povezano sa sakaćenjenjem ženskih spolnih organa, ubojstvo žene uslijed počinjenjenja kaznenog djela protiv spolne slobode, kaznenog djela spolnog zlostavljanja ili iskorištavanja djeteta ili trgovanja ljudima, ubojstva ženske djece i drugih oblika femicida kao rodno utemeljenog nasilja", navode iz ovih udruženja.
Kako bi sam Zakon uskladili s odredbama Istanbulske konvencije i kako bi se osiguralo da se u sudskoj praksi dosljedno primjenjuje predloženo krivično djelo femicida, oni navode da je potrebno u Krivični zakon uvesti dodatne definicije ključnih pojmova i osigurati rodno osjetljiv pristup.
"Stoga je potrebno radi bolje primjene i razumijevanja ovog kaznenog djela u opće definicije Krivičnog zakona uvesti i definicije roda, rodno utemeljenog nasilja i žene, a na način kako to čini Istanbulska konvencija. Uvođenje posebne zakonske odredbe femicida kao teškog, rodno utemeljenog ubojstva žene, prvi je nužan korak stvaranja zakonskih uvjeta za sprječavanje i borbu protiv ovog zabrinjavajućeg društvenog problema kršenja ljudskih prava i temeljnih ustavnih vrijednosti rodne ravnopravnosti", ističe se u saopštenju.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.