Suprug i ja u braku smo punih deset godina. Od toga osam godina pokušavamo dobiti dijete. Mladi smo se vjenčali pa nismo žurili, ali nakon dvije godine braka smatrali smo da je vrijeme za prinovu. Odmah sam ostala trudna i nažalost imala spontani pobačaj. Bilo nam je jako teško, narednih godinu dana smo pokušavali, ali se ništa nije dešavalo, pa smo odlučili posjetiti ljekara, priča Brankica P. iz Banjaluke, kojoj su tek šest godina kasnije doktori ustanovili specifični problem s hormonima, urođeni disbalans, koji se može prevazići samo potpomognutom oplodnjom.
Nažalost, kako priča, kod ljekara nisu naišli na razumijevanje, nego na riječi: "Ma idite kući, nije vama ništa, nemoguće da vi tako mladi imate neki problem. Samo se 'bacite na posao' i sve će biti u redu!"
"Slobodno mogu da kažem da su mi takve rečenice, lijenosti ili nestručnost ukrali bar četiri godine. Onda se desio još jedan spontani pobačaj i bili smo slomljeni. Osjećaj je užasan, kao da gubite dio duše, dio srca... Odlučila sam uzeti stvar u svoje ruke i obratila se dr Internetu. Uključila sam se na nekoliko foruma i 'družila' sa ženama koje su se našle na istim mukama. Postala sam svjesna da BiH, na moju veliku žalost, po tom pitanju liči na veliku crnu rupu! Srbija, Hrvatska i Slovenija imaju i te kakav izbor i ljekara i klinika specijalizovanih za taj problem. Znate li koliko samo u Hrvatskoj ima državnih i privatnih klinika za liječenje neplodnost?! Samo u Zagrebu ih ima desetak, pa Split, pa Osijek... Srbija takođe, a Slovence svrstavaju među najbolje u svijetu", priča Brankica.
Tek šest godina nakon što su poželjeli dijete i hodali od doktora do doktora otkriven je njihov pravi problem.
"Odradili smo nalaze i ustanovili da imam specifičan problem s hormonima, urođeni disbalans, koji se može prevazići samo potpomognutom oplodnjom. Osjetila sam ogromno ogorčenje jer da su me od početka shvatili ozbiljno ja bih sad možda vodila dijete u školu", priča Brankica.
U protekle dvije godine odradili su četiri inseminacije, nažalost neuspješno i sad se pripremaju za pokušaj vantjelesne oplodnje, koji finansijski snosi Fond zdravstvenog osiguranja RS.
"Želim da taj jedan besplatni pokušaj vantjelesne oplodnje, koji finansira Fond, iskoristim na najbolji mogući način jer ko zna hoću li moći sakupiti novac za neki naredni. To je jako velika svota", kaže Brankica, dodajući da samo ona zna još bar deset parova u Banjaluci koji daju zadnji atom snage da dođu do željenog potomstva.
Zdravstvena politika kaska za svijetom
Problem steriliteta, odnosno infertiliteta, s kojim se već cijelu deceniju bore Brankica P. i njen suprug, prati od 10 do 15 odsto bračnih parova samo u RS.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, a i prema tvrdnjama domaćih stručnjaka, sterilitet je u sve većem porastu. BiH je jedna od šest zemalja svijeta s najnižom stopom plodnosti, koja prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije iznosi 1,2 djeteta po ženi.
Jedini put do ostvarivanja potomstva za parove koji pate od steriliteta predstavlja vantjelesna oplodnja (IVF), ali nažalost mnogi nisu u mogućnosti da finansijski snose niti jedan postupak vantjelesne oplodnje.
Cijena postupka vantjelesne oplodnje zavisi od terapije koja je potrebna ženama i kreće se od 4.500 KM do 7.000 KM. Visina cijene ovog postupka zavisi i od usluga u različitim centrima.
Dok se finansiranjem nekoliko postupaka vantjelesne oplodnje u svim zapadnim zemljama nastoji što više izaći u susret parovima koji pate od steriliteta, te poboljšati natalitet, zdravstvena politika Bosne i Hercegovine je i u ovoj oblasti daleko od napretka koji bilježe sve ostale zemlje.
BiH još nema zakon koji reguliše oblast liječenja steriliteta i vantjelesnu oplodnju, a evidencija o broju osoba koje pate od steriliteta u RS se vodi na osnovu podnesenih zahtjeva za besplatan postupak vantjelesne oplodnje entitetskom Fondu zdravstvenog osiguranja.
U Ministarstvu zdravstva FBiH navode da ne posjeduju evidencije o broju osoba koje pate od steriliteta jer, kako ističu, prema zakonu nisu ni dužni voditi takve evidencije. Ni u Zavodu za javno zdravstvo u Sarajevu ne posjeduju podatak o broju osoba koje pate od steriliteta.
Ipak, ohrabrujuća za sve bračne parove je činjenica da Ministarstvo zdravstva FBiH završava dokument pod nazivom "Osnovni paket zdravstvenih prava", kojim je predviđeno da će na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja svim osiguranicima u FBiH biti garantovana dva pokušaja vještačke oplodnje.
U Ministarstvu zdravstva FBiH takođe navode da je za naredni mandatni period od 2007. do 2010. godine Vlada Federacije BiH predvidjela izradu i donošenje zakona o medicinski potpomognutoj projekciji.
"Ovim zakonom bi bila regulisana svrha postupka potpomognute oplodnje, a koja se provodi s ciljem ostvarivanja dobrobiti žene i muškarca, koji zajednički i odgovorno planiraju porodicu. Ovim zakonom je potrebno regulisati striktnu zabranu trgovine ljudskim spolnim stanicama", navodi Safet Omerović, ministar zdravstva FBiH.
Federalni zavod zdravstvenog osiguranja od 2004. godine finansira postupak vještačke oplodnje za kategoriju ratnih vojnih invalida, a od prošle godine finansiranje ovog postupka je, zahvaljujući Federalnom fondu solidarnosti, omogućeno i svim ostalim parovima koji imaju problema sa sterilitetom.
Kako navodi Vilha Ademaj, rukovodilac Službe za ekonomiku i planiranje u Federalnom zavodu zdravstvenog osiguranja, od početka 2007. godine besplatan postupak vantjelesne oplodnje omogućen je svim parovima koji pate od steriliteta.
"Federalni fond solidarnosti u okviru programa 'Humana reprodukcija' finansira liječenje steriliteta i postupak vantjelesne oplodnje. Prvobitno se taj program odnosio samo na ratne vojne invalide. Međutim, imali smo mnogo manji broj zainteresiranih nego što smo finansijski planirali, tako da smo taj program za invalide proširili za sve ostale parove koji imaju problema sa sterilitetom, te žele pokušati ostvariti potomstvo uz pomoć postupka vantjelesne oplodnje", navodi Ademajeva, dodajući da je u protekloj godini Zavodu podneseno svega deset zahtjeva za finansiranje postupka vantjelesne oplodnje.
Ona ističe da je Zavod izašao u susret svim tim parovima te navodi da je vjerovatno zbog neinformisanosti građana o ovoj mogućnosti do sada zabilježen veoma mali broj zainteresovanih parova.
"Mnogi parovi vjerovatno nisu upoznati s ovom mogućnošću. Zavod je sklopio ugovor s Centrom za humanu reprodukciju i ginekološku endokrinologiju pri Kantonalnoj bolnici Zenica, gdje se izvodi postupak vantjelesne oplodnje koje finansira Zavod", navodi Ademajeva.
Ipak, prema njenim riječima, još nije zvanično utvrđeno da li će jedan par imati pravo na više besplatnih postupaka ili samo na jedan.
U RS je od januara 2007. godine Fond zdravstvenog osiguranja RS potpisao ugovor sa zdravstvenom ustanovom "Medico S", te finansijski snosi troškove jednog pokušaja vantjelesne oplodnje.
Za razliku od BiH, postupak vještačke oplodnje u Srbiji je godišnje besplatan za hiljadu žena, dok su u Hrvatskoj za parove omogućena tri besplatna pokušaja. U Sloveniji Fond zdravstvenog osiguranja finansira čak četiri postupka, s tim da žena, ukoliko ostane trudna u nekom od ta četiri postupka, ima pravo na još četiri postupka za drugo dijete.
Uzroci: stres, polne bolesti, kasno stupanje u brak...
Nenad V. Babić, koordinator za reproduktivno zdravlje u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS i izvršni direktor zdravstvenog sektora u Fondu zdravstvenog osiguranja, navodi da su učinjeni vanredni napori za finansiranje i tog jednog postupka vantjelesne oplodnje.
"Svjesni smo da finansiranje jednog postupka nije dovoljno jer su potrebe mnogo veće, ali to je u svakom slučaju neko polazište. Naše ambicije i želje su da se ne zadržimo na finansiranju jedne procedure i nadam se da ćemo vremenom biti u mogućnosti da finansijski potpomognemo više od jednog postupka", navodi dr Babić.
Ističe da postoji niz elemenata i faktora koji utiču na sterilitet.
"Uzroci steriliteta su i polne bolesti i upalni procesi, a budući da je čovjek somatsko i psihosomatsko biće, stres je jedan od značajnih faktora koji utiču na sterilitet i kome se posljednjih godina posvećuje sve više pažnje. Prošli smo kroz težak period koji se reflektovao na porodice i na mladost. Sve to utiče na reproduktivnost. Takođe, uticaja ima i imovinsko stanje, kao i nezainteresovanost mladih za brak", navodi Babić.
Zulfo Godinjak, specijalista ginekolog na Odjelu za sterilitet pri Ginekološko-akušerskoj klinici u bolnici "Koševo", takođe je potvrdio da je jedan od razloga porasta steriliteta taj što sve više mladih zbog školovanja, karijera ili drugih razloga kasno stupa u bračne vode.
"Od 2004. godine zabilježeno je 240 trudnoća koje su začete potpomognutim metodama, kao što su inseminacija ili vantjelesna oplodnja", pojašnjava dr Godinjak.
Dr Godinjak navodi da ako nakon godinu aktivnog bračnog života žena ne ostane trudna, par treba da se javi doktoru.
Govoreći o činjenici da niti jedna državna zdravstvena ustanova u RS još ne sprovodi postupak vantjelesne oplodnje, dr Babić navodi da su u Kliničkom centru u Banjaluci stvoreni određeni preduslovi za sprovođenje ove procedure.
"Postupak vantjelesne oplodnje je visokorezultivna procedura za koju su najprije potrebni ljudski resursi, a zatim i sama oprema, kao i dodatna edukacija kadra. U našoj klinici već postoji taj projekat, kadar je u postupku edukacije i jednim dijelom je spreman za te procedure. Dakle, i Klinički centar Banjaluka vrši pripreme za ovladavanje i izvođenje ove procedure, koju za sada u RS jedino izvodi 'Medico S'", navodi dr Babić.
Prema podacima za prošlu godinu, putem ovog programa je kod 104 žene sprovedena procedura vantjelesne oplodnje, a kod 19 žena procedura oplodnje je završena trudnoćom. Koliko beba je, zahvajujući programu Fonda, do sada rođeno u RS nismo saznali jer ni u Fondu zdravstvenog osiguranja niti u zdravstvenoj ustanovi "Medico S" nisu imali taj podatak.
Biljana Obradović, portparol Fonda zdravstvenog osiguranja RS, navodi da je za prva tri mjeseca ove godine ukupno 95 parova podnijelo zahtjev za odobravanje vantjelesne oplodnje.
"Za 86 parova komisija je odobrila finansiranje postupka, dok je devet zahtjeva odbijeno jer nisu ispunjeni uslovi koji se odnose na godine života", navodi Obradovićeva.
Pravo na besplatnu proceduru vantjelesne oplodnje imaju parovi koji ispunjavaju kriterijume iz odluke o finansiranju ove usluge, a prema toj odluci besplatna oplodnja se odobrava parovima kod kojih je to jedina mogućnost začeća, uz određena ograničenja u vezi sa životnom dobi žene.
"Ženama do 38 godina Fond plaća punu cijenu usluge, ženama od 38 do 40 godina plaćeno je 50 odsto troškova od pune cijene, dok se ženama u dobi od 40 do 42 godine snosi 30 odsto troškova od cijene kompletne procedure", navodi Obradovićeva.
Ona dodaje da je Odlukom o finansiranju jedne asistirane oplodnje propisano i to da se ženama sa više od 42 godine koje ostvare trudnoću putem ove metode priznaje pravo na refundaciju kompletnog troška jedne procedure vantjelesne oplodnje.
Muški sterilitet češći od ženskog
Sanja Sibinčić, doktor medicinskih nauka iz Banjaluke, navodi da se uspješnost postupka vantjelesne oplodnje određuje prema godinama starosti, te da procenat opada s većom starosnom dobi.
"U protekloj godini je 19 odsto postupaka završeno trudnoćom, ali starosna dob je 37 godina i to su uglavnom bili parovi koji su već radili negdje IVF, čak i devet do deset puta, što znači da su u prošloj godini tretirani parovi koji taj problem imaju duže vrijeme", navodi dr Sibinčić, dodajući da su parovi najviše ograničeni finansijskim sredstvima.
Dr Sibinčić ističe da je najčešći uzrok steriliteta u posljednjoj godini smanjena pokretljivost i broj spermatozoida kod muškaraca, a zatim zapušeni ili odstranjeni jajovodi kod žena.
"Statistike urađene u 2007. godini pokazuju da je najviše zastupljen muški sterilitet. Trenutno radimo na projektu analize spermiograma kod muškaraca fertilne dobi na području RS, koji je odobrilo Ministarstvo nauke i tehnologije, a pod pokroviteljstvom Akademije nauka i umjetnosti RS. Za proteklih četiri mjeseca smo uradili 250 spermiograma i 78 odsto njih odstupa od normale. Tu se uglavnom radi o muškracima koji su u braku i nemaju potomstvo tako da to nije realna slika", navodi dr Sibinčić dodajući da će se u sljedećoj fazi raditi spermiogrami kod svih muškaraca koji to žele kako bi se postigli realniji nalazi.
Radmila Mujkić, diplomirani inženjer biologije, koja na Ginekološko-akušerskoj klinici u bolnici "Koševo" u Sarajevu radi 30 godina, potvrđuje da je prema najnovijim podacima u 50 odsto slučajeva steriliteta odgovoran i muškarac.
"Živimo na Balkanu i uvijek su za neplodnost optuživane žene. Međutim, najnoviji podaci pokazuju da su za sterilitet podjednako krivi i žena i muškarac. Imala sam slučajeva gdje je kod žene sve u redu, ali muškarac odbija da uradi nalaze. Neke od njih smo ubijedili da urade nalaz, a neke ne", kaže Mujkićeva.
Nebojša Jovanić, načelnik Klinike za ginekologiju i akušerstvo u Kliničkom centru Banjaluka, kaže da je jedan od najčešćih uzroka steriliteta izostanak ovulacije. Naveo je da posebno treba napomenuti da se često radi o multifaktorijalnim uzrocima, odnosno da su dva ili više faktora uzrok steriliteta. On dodaje da terapija liječenja steriliteta može biti operativna ili konzervativna, a trajanje terapije je individualno i zavisi od slučaja do slučaja.
"Postoji jedan osnovni princip u terapiji steriliteta, a to je da se uvijek ide od jednostavnih prema komplikovanim procedurama, odnosno od manje bolnih prema više bolnim ili od jeftinih prema skupim procedurama", naveo je dr Jovanić.
Na Klinici za ginekologiju i akušerstvo u Kliničkom centru Banjaluka na jesen ove godine bi trebalo da bude formiran tim koji bi obavljao sve vrste asistiranih reproduktivnih tehnika.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.