Sve veći finansijski pritisak na zdravstveni sistem, uzrokovan visokorizičnim ponašanjma kao što su pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, nezdrava ishrana i sjedilački način života bio je u fokusu prvog foruma zdravstvene ekonomije i politike koji je nedavno organizovao Univerzitet Brunel u Londonu u saradnji sa Univerzitetom u Oksfordu.
Istraživači su istakli da istorija pokazuje kako zabrane i restrikcije nisu uvijek najefikasniji način za postizanje boljih zdravstvenih rezultata i predlažu inovativnije javne politike, koje su prilagođene stvarnim potrebama potrošača, odnosno podsticanjem upotrebe proizvoda smanjenog rizika.
Povećanje oporezivanja: Da ili ne?
Pored toga, primjena oporezivanja zasnovanog na riziku, putem favorizovanja boljih alternativa zapaljivim duvanskim proizvodima ili promovisanja prelaska na supstance sa smanjenim rizikom, može doprinijeti unapređenju javnog zdravlja, iako je potreban dalji napredak u ovoj oblasti da bi se riješili trenutni izazovi.
Prema mišljenju panelista, regulatorno podsticanje prelaska na manje štetne proizvode, uključujući niskoalkoholna pića, e-cigarete i uređaje koji zagrijavaju duvan, moglo bi biti korisno sredstvo za postizanje boljih rezultata u oblasti javnog zdravlja. "Ljudi neće slijediti bilo koju vrstu preporuke o riziku. Svi znamo rizik povezan sa konzumiranjem štetnih supstanci, ali to nas ne sprječava da popijemo pivo sa prijateljima u baru", upozorava Joan Madija sa Univerziteta u Oksfordu.
Poboljšanje zdravstvenih ishoda ne zahtjeva nužno skupe intervencije. Zafeira Kastrinaki, članica Savjeta ekonomskih stručnjaka Ministarstva ekonomije i finansija Grčke, predložila je jednostavnije rješenje: „Moramo tražiti od donositelja odluka da razmotre specifične mjere za minimiziranje konzumacije nezdravih proizvoda, poput zapaljivih cigareta. Dobro osmišljene fiskalne mjere mogu potaknuti potrošnju zdravijih proizvoda.“
Za eksperte, povećano trošenje novca na zdravstvo ne garantuje nužno zdravije društvo, već može pomoći u ublažavanju posljedica nezdravih navika. Prema riječima stručnjaka, štetne proizvode treba više oporezovati, sa ciljem da se ljudi podstaknu da biraju zdravije opcije. Mogu se uspostaviti i pravila, kao što je ograničavanje količine šećera u određenim proizvodima, kako bi se spriječilo da potrošači kompulsivno kupuju nezdrave proizvode.
„Iako se porezi smatraju najefikasnijim regulatornim sredstvom, oporezivanje može biti manje uspješno u oblasti visokorizičnih proizvoda i aditiva. Jednostavno prekomjerno oporezivanje proizvoda može diskriminisati najugroženije društvene grupe“, objašnjava Asieh Tabaghdehi, istraživač sa Univerziteta Brunel.
S tim u vezi, profesorica zdravstvene ekonomije na Univerzitetu u Oksfordu, Catia Nicodemo, brani preispitivanje fiskalnih politika, sugerišući da bi proizvodi trebali biti različito oporezivani, a u nekim slučajevima čak i oslobođeni poreza za određene društvene klase. "Elektronske i konvencionalne cigarete nisu ista stvar, pa bi ih trebalo oporezivati proporcionalno riziku. Na ovaj način bi bilo moguće usmjeriti ljude na proizvode manjeg rizika", zaključuje Francesco Moskone, moderator foruma.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.