Političari pod pritiskom javnosti u zemljama sa razvijenom demokratskom tradicijiom i zbog najmanje zloupotrebe položaja podnose ostavke i nestaju sa političkih mapa.
U našoj zemlji zbog pomilovanja osuđenih političara OHR mora mijenjati "nakaradni" zakon o pomilovanjima, a u vlasti ostaju i oni koji na sudu priznaju da su izvršili neko krivično djelo.
Političari sa kojima smo razgovarali tvrde da su optužnice ili istrage koje se protiv njih vode često stvar političke odmazde. S druge strane, nevladine organizacije, ali i obični građani, smatraju nemoralnim to što zvaničnici, od kojih su neki optuženi i za "najteže" nezakonitosti, ne odstupaju sa fotelja u izvršnoj ili zakonodavnoj vlasti. Zbog višemjesečnih, a nekada i višegodišnjih povlačenja po sudovima, našim zvaničnicima ne opada rejting kod birača, nego čak steknu status heroja ili žrtvenog jagnjeta.
Bivši predsjednik RS i bivši član Predsjedništva BiH Mirko Šarović zbog optužnice i suđenja za zloupotrebe u slučaju "Privredna banka Srpsko Sarajevo", u pritvoru je proveo 11 mjeseci prije nego što mu je izrečena oslobađajuća presuda u Sudu BiH.
Isti sud nije oslobodio optužbi za nezakonitosti drugog člana Predsjedništva BiH Antu Jelavića. "Odrezao" mu je desetogodišnju zatvorsku kaznu zbog afere "Hercegovačka banka", ali je Jelavić izbjegao polaganje računa pobjegavši u Hrvatsku uoči izricanja ove presude.
Na optuženičkoj klupi državnog suda bivši član kolektivnog šefa države i bivši ministar finansija FBiH i aktuelni lider HDZ BiH Dragan Čović odgovarao je za optužbe da je u slučaju "Lijanović" oštetio budžet FBiH.
Kad OHR natjera na opraštanje od fotelje
Čović se zbog ove optužnice nije htio povući iz Kabineta hrvatskog člana Predsjedništva BiH, pa ga je smijenio tadašnji visoki predstavnik za BiH Pedi Ešdaun. Prvostepena presuda kojom je osuđen na zatvorsku kaznu oborena je i sada mu traje obnovljeni sudski postupak.
Tužioci i sudije zanimali su se za rad trojice premijera RS.
Nekadašnji predsjednik Vlade ovog entiteta Gojko Kličković pred Sudom BiH optužen je za ratni zločin, aktuelni premijer RS Milorad Dodik dobio je sudski spor i pravosnažno je oslobođen optužbi za zloupotrebu položaja, dok se bivšem premijeru RS Mladenu Ivaniću sada u Sudu BiH sudi u slučaju "Srpske šume".
Zajedno s Ivanićem sudi se i bivšem ministru unutrašnjih poslova RS Zoranu Đeriću.
Dodik je u vrijeme trajanja procesa aktivno učestvovao u političkom životu BiH, a lider PDP-a i bivši šef bh. diplomatije Mladen Ivanić, kojeg Tužilaštvo BiH tereti za udruživanje u kriminalnu organizaciju trenutno je dopredsjedavajući Doma naroda bh. parlamenta.
Izborni zakon BiH propisuje da izabranim funkcionerima prijevremeno prestaje mandat ako ga sud pravosnažnom presudom kazni zatvorskom kaznom od najmanje šest mjeseci. U Centralnoj izbornoj komisiji BiH kažu da zakon ne poznaje podizanje optužnice ili pokretanje istrage.
Zakon političarima dao mogućnost izbora
"Ti termini nikoga ne obavezuju jer se vodi da je svako nevin dok se ne utvrdi krivica. Znam da je uobičajeno u zapadnim demokratijama da se ostavke podnose i zbog mnogo manjih stvari od onih za koje optužuju naše političare, ali to je prepušteno moralnoj odgovornosti koja je na Zapadu mnogo prisutnija", kaže Maksida Bajramović, glasnogovornica Centralne izborne komisije BiH.
Da moralne odgovornosti u politici BiH uglavnom nema potvrdio je i slučaj Hasana Čengića, bivšeg zamjenika ministra odbrane FBiH i delegata u Domu naroda parlamenta BiH. Čengić zbog suđenja za zloupotrebu položaja dok je bio u Ministarstvu odbrane FBiH nije napuštao svoju stolicu i paušale u državnom parlamentu. Sud BiH je odbacio optužbe protiv Čengića da je prekoračio službena ovlaštenja i pribavio protivpravnu imovinsku korist odobravajući kompaniji BIO da proizvodi naoružanje, eksploziv i municiju.
Čengić, kao i Edhem Bičakčić, bivši premijer FBiH i generalni direktor "Elektroprivrede BiH", vlasnik vjerovatno najvećeg broja krivičnih prijava, ne bi odstupili sa pozicija u izvršnoj vlasti da ih na to nije primorala viša sila. Pod pritiskom SAD Čengić je 1996. uklonjen sa mjesta zamjenika ministra odbrane FBiH, dok je OHR Bičakčiću bio zabranio svaki rad u javnim ustanovama. Ova odluka nedavno je preinačena te se Bičakčić ponovo vratio u politički život.
(Ne)dodirljivi premijeri, predsjednici, ministri
Sefer Halilović jedan je od rijetkih ovdašnjih političara koji se povukao nakon podizanja optužnice protiv njega. On je 2001. godine, kada ga je Haški tribunal optužio za ratni zločin, podnio ostavku na mjesto ministra za izbjeglice i raseljena lica FBiH. Halilović je pravosnažno oslobođen optužbi za ratne zločine i danas je poslanik u parlamentu BiH.
Adis Arapović, član nevladine organizacije "Centri civilnih inicijativa" (CCI), smatra da političari ostaju na svojim mjestima zato što nemaju moral, ali i zato što nema pritiska javnosti.
"Logično bi bilo da se podnese ostavka čim se pokrene krivični postupak. Kod nas ljudi kradu milionske iznose i pronevjere novac bez ikakve sankcije. Nema pritiska javnosti da ti ljudi i prije sudskog procesa odstupe", ističe Arapović.
Tvrdi i da je veliko nepovjerenje u sudstvo također faktor zbog kojeg političari optuženi za kriminal ne žele da se povuku sa dužnosti.
"Jedna od osnovnih demokratskih tekovina je da je sud oslobođen političkih uticaja i interesa pojedinaca. Međutim, i naše sudove, policiju i tužilaštva čine ljudi pa to često nije tako", ocjenjuje Arapović.
Upozorava da postoje i slučajevi da se istrage pokreću zbog ličnih antagonizama te da postoji selektivni pristup da se neki slučajevi napuhavaju, dok drugi stoje godinama u ladicama.
Priznaju krivicu i kad su optužnice montirane
Neki od političara u BiH na svojim funkcijama ostali su uprkos pravosnažnim presudama sudova koji su ih proglasili krivim. Tako je Munib Jusufović, zastupnik Stranke za BiH u Parlamentu FBiH, ostao na toj funkciji iako ga je sud pravosnažno osudio zbog zloupotrebe položaja. Zbog njegovog pomilovanja OHR je ukinuo federalni zakon o pomilovanjima.
I Branko Dokić, bivši ministar prometa i komunikacija BiH, nastavio je raditi ministarski posao iako je u sudu priznao krivicu za zloupotrebu položaja dok je bio ministar u Vladi RS. Na uslovnu kaznu osuđen je u vrijeme dok je sjedio u fotelji državnog ministra saobraćaja. On je u sudu priznao da je izbjegavanjem da evidentira sredstva od naplaćenih mandatnih kazni i naknada za međunarodne transportne dozvole i njihovim nenamjenskim trošenjem oštetio budžet RS za 198.521 KM, a tadašnje Ministarstvo civilnih poslova i komunikacija BiH za 707.432 KM.
"Očigledno je da kod podizanja optužnica ima revanšizma. Optužnice, ali i istrage koje se podijele sa medijima, jedan su način razračunavanja sa političkim neistomišljenicima. Zar nije indikativno da skoro sve optužnice i istrage počnu tek kada političar napusti poziciju koju je obnašao", kaže Branko Dokić, aktuelni poslanik PDP-a u parlamentu BiH.
Tvrdi da je optužnica protiv njega imala duboku političku pozadinu te da je priznao krivicu jer je takav način vršenja isplata u to vrijeme bio opšta praksa.
Sličnog mišljenja je i bivši ministar finansija FBiH Nikola Grabovac, kojeg je nakon afere "Am šped" Pedi Ešdaun smijenio sa funkcije.
"Logično" je krivično gonjenje po isteku mandata
"Zna se da je to namontirano. Smetao sam zbog drugih interesa i onda su našli ovakav način da me uklone", kategoričan je Grabovac.
Branko Perić, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV), ne smatra da se na sudije i tužioce vrše pritisci i kaže da se istrage ne sprovode, niti se optužnice podižu u službi neke "druge strane".
"Logično je da prijave idu nakon završetka mandata jer političari tokom mandata naprave najviše eventualnih propusta i kriminalnih radnji. Tužiocima i istražiocima je potrebno dosta vremena da prikupe podatke, da to sve obrade i onda ispada da se optužbe objavljuju tek poslije trajanja mandata", objašnjava Perić.
Zoran Đerić, aktuelni poslanik u Narodnoj skupštini RS, nije jedini ministar policije u našoj zemlji koji se suočava ili suočavao s optužnicama i suđenjem za različita nedjela.
Početkom ove sedmice o krivici se pred Sudom BiH izjasnio njegov nasljednik u MUP-u RS Darko Matijašević. Ispitivana je i krivična odgovornost njihovih kolega u Federaciji BiH. Bakiru Alispahiću, nekadašnjem ministru unutrašnjih poslova RBiH, suđeno je za organizovanje terorističkog kampa na Pogorelici kod Fojnice. U ovom predmetu je oslobođen, a nedavno je Opštinsku sud u Sarajevu odlučio da prekine i njegovo krivično gonjenje po prijavi policije da je njegova firma uvezla ledeni čaj s ekstraktom kanabisa. Sud u Sarajevu oslobodio je optužbi za zloupotrebu položaja i Mehmeda Žilića, nekadašnjeg ministra policije FBiH.
Optužnice im daju status nacionalnih heroja
"Političari često nakon sudskih postupaka izađu mnogo jači nego ranije. Protiv čovjeka se vodi 10 istraga i sud ne nađe dokaz ni za jednu, oslobodi ga, a onda se kasnije ide logikom da je i u ostalih devet slučajeva nevin. Povjerenje u sudove je također malo tako da optuženi u javnost plasiraju da su optuženi samo zbog nacije, što od njih pravi skoro pa nacionalne heroje. To je apsurno, ali BiH je zemlja apsurda", kaže Adis Arapović iz CCI-ja.
Osim istraga protiv političara koje su završile na sudu, mnoge afere nisu dalje odmakle od podizanja krivične prijave.
Brojne krivične prijave i dugogodišnje istrage protiv Edhema Bičakčića, bivšeg premijera FBiH i njegovog zamjenika bivšeg ministra finansija FBiH Dragana Čovića, nisu rezultirale podizanjem optužnica niti su istrage prekinute. U tužilaštvima u Mostaru i Sarajevu godinama čame prijave koje Čovića terete za malverzacije poput one u predmetu "Soko".
Slične "sreće" je i Čovićev kolega iz RS Milenko Vračar, koji je takođe bio na sudu zbog sumnje za zloupotrebe. U vezu s kriminalnim radnjama dovođen je bivši federalni, a sada državni ministar finansija Dragan Vrankić. Sumnjičen je da je kršenjem propisa i zloupotrebom položaja federalni te kantonalne budžete oštetio za više od osam miliona KM jer je ukinuo rješenje Finansijske policije kojim je "Energopetrolu" naložena uplata poreza na promet nafte i naftnih derivata. On nikada nije sudski procesuiran, niti je tužilaštvo reklo da ima razloga za istragu protiv njega. Isti je obrazac i u slučaju Harisa Silajdžića, sadašnjeg predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, kojeg je Uprava policije MUP-a FBiH u svojoj krivičnoj prijavi sumnjičila za vezu sa švercom oružja.
Afere za uklanjanje neistomišljenika
Predmet istrage trenutno su i bivši i sadašnji premijer FBiH Ahmet Hadžipašić i Nedžad Branković. Hadžipašić je zajedno sa bivšim ministrom industrije FBiH Izetom Žigićem zaradio krivičnu prijavu zbog privatizacije sarajevskog "Energopetrola". Branković je s aktuelnim ministrom industrije Vahidom Hećom predmet istrage Tužilaštva Kantona Sarajevo zbog, navodno, nezakonitih odluka u vezi s elektroenergetskim sektorom.
"To su bile neke istražne radnje, ali to do mene nikad nije došlo. Ima mnogo pozvanijih da o ovome pričaju i protiv kojih se godinama vode istrage i podižu optužnice, ali oni i dalje rade i žive. Podržavam rad istražnih organa ako je to njihov redovan posao na smanjenju kriminala. No, nije u redu ukoliko se radi o ciljanim akcijama. Nažalost, ovih ciljanih istraga ima mnogo", kazao je Ahmed Hadžipašić, bivši predsjednik Vlade FBiH.
Adis Arapović iz CCI-ja svjestan je da se neke krivične prijave konstruišu i fabrikuju samo da bi se neko ocrnio.
"Fabrikuju se afere da bi se politički neistomišljenici uklonili. Mi smo zemlja koja je izašla iz rata, tako da su i sudovi podložni nekim stvarima koje nisu prisutne u zapadnom svijetu. Bez obzira koliko smatrali da je sudstvo nezavisno, vidi se da neki slučajevi imaju prioritet dok drugi stoje u ladicama godinama", objašnjava Arapović.
Zbog ovakve situacije, ističe on, dolazi do paradoksa da povlačenje po sudovima i optužbe za najteži kriminal političare samo osnaže, umjesto da ih zauvijek udalje iz politike i javnog života.
Sudije na optuženičkoj klupi
Optužnica za razna krivična djela nisu pošteđene ni sudije. Na optuženičkoj klupi u Sudu BiH bio je i Mato Tadić, sudija Ustavnog suda BiH. On je u slučaju "Lijanović" bio optužen da je primio mito od 200.000 eura za "vraćanje i osporavanje" odluke Vrhovnog suda FBiH da se kompaniji "Lijanovići" blokira račun. Dok mu je trajalo suđenje Tadić je bio predsjednik Ustavnog suda BiH i nije odstupio s pozicije uprkos medijskom pritisku da to učini. Sudija Suda BiH Vlado Adamović bio je optužen za seksualno uznemiravanje maloljetnice. Dok mu je suđeno u sarajevskom sudu Adamović nije napuštao svoj posao državnog sudije. Iako mu je sarajevski sud izrekao oslobađajuću presudu, suspendovan je u Sudu BiH zbog "ugrožavanja digniteta sudija".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.