BANJALUKA - Studenti novinarstva Fakulteta političkih nauka u Banjaluci i novinari koji imaju višegodišnje iskustvo imali su priliku da zajedno prisustvuju radionici "Osnaživanje novinara/ki i kreatora/ki sadržaja za izvještavanje o implementaciji agende 'Žene, mir i bezbjednost'", koja je održana u prostorijama RTRS u okviru projekta "Žene vode na putu mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini", koje sprovode agencije UN Women, IOM, UNFPA, u ime Ujedinjenih nacija u BiH.
Marina Riđić, šefica programa Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija u BiH (UNFPA BiH), kazala je za "Nezavisne novine" da je cilj da se ženama da jači glas u procesu pomirenja i prevazilaženja nekih današnjih izazova u postkonfliktnom društvu koja možda nisu na pravi način adresirana 30 godina poslije rata.
"Mediji su nemjerljivo važan faktor gdje sve priče, iz naše prizme primarno o nasilju nad ženama, moraju biti adresirane tako da nasilje nije porodična stvar, da žena koja je preživjela nasilje nije žrtva, nego ona koja je preživjela, i da svako od nas u ovom sistemu ima odgovornost da na adekvatan način adresira nasilje bilo kojeg tipa. Bilo da je to fizičko, seksualno ili danas, nažalost, sve više popularno, online nasilje. Učesnici radionice su studenti novinarstva Fakulteta političkih nauka u Banjaluci, ali i iskusni novinari, a imamo zadovoljstvo sarađivati i s profesoricom Anđelom Kuprešanin Vukelić, koja je poželjela da temu nasilja prema ženama adresiramo i kroz praktičan rad studenata koji će imati na kraju treće i četvrte godine. Oni će probati da izrade nekoliko priča uz mentorsku podršku kako same profesorice, tako i iskusnih novinarki sa RTRS", kazala je Riđićeva.
Istakla je da su radionicu organizovali upravo u ovoj medijskoj kući znajući da kao javni emiter imaju dodatnu odgovornost da ove teme pozicioniraju, edukuju širu društvenu sferu o važnosti ovih tema, kao i da je ovo jedna od prvih radionica, a uskoro će realizovati slične širom BiH, takođe u saradnji s medijskim kućama i fakultetima.
"Pozitivno sam iznenađena proaktivnošću studenata i rekla bih čak i načinom na koji oni promišljaju o ovim temama. Ponekad se u javnoj sferi provlači teza da mladi nisu zainteresovani, da su zarobljeni u svom svijetu, a meni se čini da imamo jako puno hrabrih, odvažnih i slobodnih mladih ljudi koji će na svoj način, kroz digitalne forme, korištenje društvenih mreža, uključujući TikTok, Instagram, u novom formatu donijeti tu priču", kazala je Riđićeva.
Napomenula je da će studenti kroz praktičan rad zapravo proći puni krug, od saradnje sa agencijskim kućama, štampanim medijima, televizijskim, radijskim kućama, a onda i na portalima i drugim digitalnim formatima.
Željana Đajić, koja je treća godina novinarstva na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, kazala je za "Nezavisne novine" da je radionica bila korisna jer su kroz rad s profesoricom i novinarima spojili teoriju i praksu u jedan objedinjeni dio.
"Vrlo je važna sama tema izvještavanja o ženama i ranjivim skupinama. Naučili smo da ne bi trebalo da žene koje su preživjele nasilje nazivamo žrtve, već preživjele. S obzirom na to da sam već pisala teme o ženama koje su bile publikovane u medijima, baš sam vodila računa o tome i vidjela sam koliki je izazov da to u praksi primijenimo, jer u svakodnevnom govoru to se ne primjenjuje i to je problem. Bilo je ovo pozitivno iskustvo i treba da podstičemo još više ovakvih radionica", smatra Đajićeva.
Između ostalog, na radionici je bilo govora i o digitalnom nasilju i bodyrightu, gdje je Majda Prljača, službenica za odnose s javnošću u UNFPA BiH, okupljenima dala smjernice za izvještavanje o digitalnom nasilju.
Istakla je da, baš kao kad hodamo ulicom u stvarnom svijetu, moramo biti sigurni i u virtuelnom svijetu i savjetovala da se kod tekstova i priloga koji se bave nasiljem nad djecom i mladima stave brojevi "plavog telefona", a ako se novinar bavi pitanjem nasilja, da koristiti formulacije koje pozivaju one koji doživljavaju rodno zasnovano ili znaju nekoga ko trpi nasilje da znaju da nisu sami i da je pomoć dostupna.
Dodala je da je poželjno da se na kraj teksta stavi broj SOS telefonske linije koji je za Republiku Srpsku 1264, a za Federaciju 1265.
Napomenula je da su detaljne smjernice dostupne na veb-stranici UNFPA.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.