Društvo

Molitva za nevine korićke žrtve: Poslane poruke praštanja

Molitva za nevine korićke žrtve: Poslane poruke praštanja
Foto: Vesna Duka | Molitva za nevine korićke žrtve: Poslane poruke praštanja

TREBINJE - Sveštenici parohije gatačke i bilećke služili su pomen nevino stradalim žrtvama Korićke jame, srpskim domaćinima, njih više od 180 stradalnika, koje su prije 83 godine u ovu jamu između Bileće i Gacka pobacali hercegovački Bošnjaci, pripadnici ustaškog pokreta.

Oni su u noći između 3. i. 4. juna 1941. godine, u krvavom pohodu, išli od kuće do kuće, vezujući sve muške glave iz nekoliko sela ovoga kraja i na kraju 134 vezana Srbina bestijalno klali i udarcima maljem u glavu bacali u Korićku jamu. 

Potomci Korićkih mučenika su još jednom sa ovog stradalnog mjesta poslali poruke praštanja i pomirenja, ali i pitanja – kome su oni bili krivi i zar ovaj pogrom nije genocid? 

Nevine Srbe su pobile njihove komšije, Bošnjaci, mahom svi iz Gacka, iz mjesta Fazlagića kula, a samo trojica su došla iz Širokog Brijega i jedan iz Travnika i u svome krvavom pohodu su na prevaru najprije pohvatali i vezali, a zatim i pobili muškarce koje su nalazili u kućama i to najviše iz porodice Svorcan, njih 46. Miloševića je ubijeno 15, Rogača 14, Milovića 14, kao i 14 iz porodice Glušac, iz koje je poticala i najmlađa žrtva.

Strašnu korićku priču, koja se prenosila sa generacije na generaciju, znaju ne samo mještani ovoga kraja, već i cijele Hercegovine, pa je ostalo upamćeno i to da je najstarija žrtva bio osamdesetogodišnji Jevto Svorcan, a najmlađi trinaestogodišnji Kosta Glušac.

Posmrtni ostaci ovih nevinih žrtava iz jame su izvađeni tek 12 godina nakon pokolja, 1953. godine i tada je u jami pronađeno još oko 50 lobanja, za koje se pretpostavlja da su u pitanju Srbi koji su i prije ovog strašnog pokolja pojedinačno odvođeni od kuća na tobožnje sastanke sa novim vlastima, a onda dovođeni na ovu jamu i ubijani.

Trinaest godina nakon ekshumacije zemnih ostataka ovih nevinih stradalnika, podignuto im je i prvo spomen-obilježje, a pedeset godina nakon njihovog stradanja, 1991, na spomenik je postavljena i skulptura, rad akademskog vajara iz Srbije Nandora Glida.

Pored same jame koja se nalazi neposredno uz putni pravac Gacko – Bileća, podignuta je Spomen kapela, gdje se decenijama zaustavljaju ili usporavaju automobili, pa svi oni koji znaju za pogrom poklone se nevinim žrtvama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije