SARAJEVO, BANJALUKA - Rijeke i kupališta u BiH zagađeni su bakterijama kao što su ešerihija koli, streptokokus, fekalis i enterokoka, koje mogu izazvati ozbiljna oboljenja, kao što su sepsa i serozni meningitis.
Ovo su potvrdile posljednje kontrole nadležnih službi, a aktivisti za zaštitu životne sredine tvrde da je najveći problem ispuštanje otpadnih voda u vodotoke bez pročišćavanja.
Najnoviji podaci o stanju vodotoka pokazuju da se u BiH čak 99 odsto urbanih otpadnih voda, bez ikakvog prečišćavanja, ispušta u vodotoke, što može dovesti do toga da neke vodene tokove potpuno izgubimo.
Najzagađenije rijeke u BiH su Bosna i Vrbas, a situacije je neznatno bolja sa Miljackom i Sprečom.
Tako smo u Zavodu za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona saznali da je posljednja kontrola pokazala da je rijeka Neretva puna fekalija.
"Iako ovaj posljednji izvještaj još nije završen, po podacima do kojih smo do sada došli, možemo reći da je situacija mnogo gora nego prethodnih godina. Voda u Neretvi je fekalno zagađena, ima visoku koncentraciju bakterija ešerihije koli, enterokokus i slično", kažu u ovom zavodu.
Iz ove institucije upozoravaju da sa stepenom zagađenosti od oko 20.000 kolonija bakterija po litri, voda u ovoj rijeci nije za kupanje.
I gradski inspektori Administrativne službe grada Banjaluka su kontrolama, koje su sprovedene prije desetak dana, utvrdili da voda na čak četiri gradska kupališta nije ispravna i da na njima građani ne bi smjeli da se kupaju.
Inspekcija je utvrdila da je voda na Vrbasu bila neispravna kod plaže Zelena, i u Ulici Save Kovačevića, a na Vrbanji na kupalištima Zeleni vir i Žuti most.
Upravo zbog ovako loše situacije, građani masovno izbjegavaju da se kupaju u rijekama.
"Ove godine se neću kupati u Vrbasu zato što znam da je zagađen, a previše je i hladan, jer vrijeme ove godine kupačima ne ide na ruku", kazala je Rada Simić, Banjalučanka, koju smo zatekli na plaži Zelena, kod Zelenog mosta.
Aida Vilić-Švraka iz Službe zdravstvene ekologije Zavoda za javno zdravstvo FBiH, kazala je da su dosadašnje kontrole, koje vrše kantonalni zavodi, pokazale da su najčešći zagađivači otpadne vode i to kanalizacija.
"U vodi se najčešće pronađu bakterije kao što su ešerihija koli, streptokokus, fekalis i enterokokus, a do štetnih efekata na zdravlje dolazi najčešće zbog fekalno-oralnih infekcija. Proteklih godina dešavalo se da prljava voda na kupalištima izazove i infekcije očiju, kao što je konjunktivitis, zatim ušiju, nosa i kože", upozorila je Vilić-Švraka.
Ona je kazala da zagađena voda može izazvati i oboljenja kao što su dijarejna oboljenja, hepatitis A, odnosno zaraznu žuticu, leptospiroze, gljivične i parazitarne bolesti.
"Posljednjih godina imali smo čak pojava seroznog meningitisa i to je posebno bilo izraženo kod djece koja su se kupala u zagađenim rijekama", istakla je Vilić-Švraka.
Ona je kazala da se biološko-hemijsko prečišćavanje otpadnih voda koje se ispuštaju u vodotoke na području Federacije uopšte ne vrši.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.