BANJALUKA - Lažne vijesti sve više pronalaze put do čitalaca ili gledalaca, te je ovaj fenomen sve popularniji na našim prostorima - da različiti centri moći formiraju razne portaloide, najčešće u predizborno vrijeme, te putem njih plasiraju lažne informacije kako bi izvukli najveću korist za sebe ili određenu organizaciju.
Istaknuto je ovo danas na konferenciji "Novinarstvo i građani na udaru zakona i bezakonja", koja je održana u hotelu "Bosna" u Banjaluci.
Tokom konferencije održana su tri zanimljiva panela - "Uticaj zakona na medijske slobode i ljudska prava", "Lažne vijesti bez granica" i "Region - gušenje novinarstva i građanskih protesta cenzurom i pritiscima".
Sandra Gojković-Arbutina, glavna i odgovorna urednica "Nezavisnih novina", tokom drugog panela rekla je da su i na ranijim konferencijama govorili o tome šta su lažne vijesti i lažni portali, ali da treba naći modalitet šta učiniti da njih više nema.
"Došli smo do zadnje tačke da nam oni ugrožavaju profesiju, te zajednički moramo da im stanemo na kraj. Dolazimo u situaciju da zbog sitnice završimo na sudu, a portaloidi koji su napravili tu lažnu vijest prolaze nekažnjeno", kaže Gojković-Arbutina.
Ona je rekla da specijalizovani projekti za razotkrivanje lažnih vijesti, kao i svaka slična akcija, mogu da pomognu u sprečavanju djelovanja lažnih vijesti.
Drago Hedl, novinar iz Osijeka, kaže da se nalazimo u eri lažnih vijesti i fejk njuza, te se pokušava institucionalno boriti protiv toga.
"Laži uglavnom dolaze iz izvora kojima je stalo da plasiraju lažne vijesti, dakle da obmanu javnost, i naravno da nekada mediji nasjednu na te priče i plasiraju ih. Upravo preko medija lažne vijesti dolaze do gledatelja, do ljudi koji ih konzumiraju", kaže Hedl.
On ističe da je teško prepoznati lažne vijesti, ali da u redakciji koja drži do svog identiteta uvijek će biti onih koji će prepoznati šta je zapravo podvala i laž.
"Tu je naravno na novinarima da svojim znanjem, profesijom i iskustvom prepoznaju da li tu vijest plasirati ili ne", kaže Hedl.
Veselin Simonović, direktor "Blica", kaže da takvi mediji nemaju ni impresum na portalima, ni direktora, odnosno nemaju ništa, te da se to ne može desiti u nekoj civilizovanoj državi.
"Globalni problem su postale lažne vesti. Njih je nametnula digitalizacija, nema tog zakona koji će se doneti i koji će to sprečiti. Moramo da naučimo naše čitaoce šta je portaloid i kako da ga razlikujemo. Ostali mediji da ne prenose takve portaloide, oni ne bi postojali tri dana", rekao je Simonović.
Željko Raljić iz Centra za slobodno novinarstvo rekao je da svi znaju da se portaloidi najviše pojavljuju u predizborno vrijeme i da imaju adekvatne sagovornike, te kada ta vijest dospije na veće medije, onda se radi o manipulaciji, što je još gore od lažne vijesti.
Branimir Đuričić, novinar i urednik RTRS, istakao je da su oni među prvim medijima koji su pokrenuli da budu zabranjeni portaloidi.
Dejan Lučka, direktor Banjalučkog centra za ljudska prava, napomenuo je na konferenciji da su novinari "psi čuvari" javnog interesa i svaka država koja drži do toga da javni interes bude zaštićen u najboljoj mogućoj mjeri štiti svoje novinare.
"Nažalost, BiH to ne radi na najbolji mogući način", rekao je Lučka.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.