Dugoročno, prisustvo OHR-a je nekompatibilno sa članstvom BiH u EU i zato moramo težiti njegovom postepenom gašenju, rekao je u intervjuu za "Nezavisne" Johan Zatler, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH.
"Što se tiče saradnje moje kancelarije i OHR-a, moje opredjeljenje je izgradnja koalicija. Svako ko želi pomoći i doprinijeti na konstruktivan način je neko s kim želim sarađivati. Aktuelan primjer dobre saradnje između nas, OHR-a, američke ambasade i drugih je Mostar", rekao je Zatler.
Što se tiče novog rukovodstva VSTS-a, rekao je da EU od njih očekuje da vlastitim primjerom pokažu šta znači zaštita integriteta pravosuđa te da im EU neće dati blanko podršku.
NN: "Vruća" tema u RS je pitanje nedostatka srpskih kadrova u vrhu pravosuđa nakon ostavke Milana Tegeltije. Da li je zabrinutost iz RS opravdana?
ZATLER: Predsjednik i potpredsjednici Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH sada imaju priliku da okrenu novu stranicu i vrate povjerenje građana u pravosuđe. Oni sada treba da vlastitim primjerom pokažu šta znači zaštita integriteta pravosuđa. To bi značilo, na primjer, hitno uspostavljanje odjeljenja za integritet unutar VSTS-a, koje bi trebalo da provjerava nosioce pravosudnih funkcija. EU to i te kako od njih očekuje i u tome će imati našu podršku, kao što su je imali i do sada. To pak ne podrazumijeva blanko ček. Tražićemo od njih više. Jasno smo im predočili naša očekivanja, a odluke ćemo donositi u zavisnosti od učinjenog. Što se tiče srpskog predstavljanja, potpredsjednik VSTS-a je iz RS, tako da ne vidim razlog za tvrdnju koju ste iznijeli. Ja mislim da prvi kriterijum treba da bude profesionalnost, mada mi je jasno da nije moguće potpuno izgubiti iz vida etničko predstavljanje, ali osnovna stvar u pravosuđu jeste princip profesionalizma.
NN: S obzirom na to da su EU i međunarodna zajednica uključeni u proces reforme pravosuđa, hoćete li barem moći garantovati da će se novo rukovodstvo zaista baviti temama poput predmeta "Dragičević" i "Memić", a ne etničkim kalkulacijama i eventualnim napadima?
ZATLER: O novom rukovodstvu Savjeta ćemo suditi prema njihovim djelima. Možete to nazvati i novim pristupom EU. Nastavićemo pružati podršku, ali pod jasnim uslovima.
NN: Druga velika tema u RS je pismo koje je visoki predstavnik Valentin Incko poslao NS RS, što možda predstavlja povratak jačeg angažmana OHR-a. Kako će Vaša kancelarija i OHR sarađivati u narednom periodu, s obzirom na to da se spominje čak i dolazak nasljednika Valentina Incka, posebno imajući u vidu da Mišljenje EU podrazumijeva da OHR treba ugasiti?
ZATLER: Prvo bih se osvrnuo na prvi dio vašeg pitanja, a on se u suštini odnosi na proces pomirenja, koje se spominje i među 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja. Svi moramo da se suočavamo s prošlošću. To je važno za svaku zemlju, a posebno za zemlju koja želi biti članica EU. Moramo da vidimo više angažmana od strane političkih lidera, barijere među ljudima moramo rušiti a ne uspostavljati nove. Glorifikovanje ratnih zločina i revizionizam ne doprinose pomirenju. U tome smo sasvim jasni. Što se tiče saradnje moje kancelarije i OHR-a, moje opredjeljenje je izgradnja koalicija. Svako ko želi pomoći i doprinijeti na konstruktivan način je neko s kim želim sarađivati. Aktuelan primjer dobre saradnje između nas, OHR-a, Američke ambasade i drugih je Mostar. Kada već pominjem Mostar, želio bih ovom prilikom da čestitam novoizabranom gradonačelniku i čelnicima u novom sazivu Gradskog vijeća. Ovo je prilika za novi početak i za na novo rukovodstvo da na konstruktivan način sa svih 35 odbornika zajedno rade na poboljšanju upravljanja gradom i ispunjavanju očekivanja svih građana. Ova godina nam pruža mnoge mogućnosti da nastavimo partnerstvo, jer godina nije izborna. Ali dugoročno, prisustvo OHR-a je nekompatibilno sa članstvom BiH u EU i zato moramo težiti njegovom postepenom gašenju. EU je u tome jasna.
NN: Eksplicitni zadatak Vaše kancelarije je da radi na evropskim integracijama BiH. Kako se u saradnju s Vama uklapaju ostali međunarodni partneri? Hoće li eventualno različiti pristupi predstavljati izazov da se izgubi zamah?
ZATLER: Najvažnija riječ koju ste i Vi spomenuli je zamah. Možemo raditi da se taj zamah ojača. Ima toliko stvari koje treba uraditi u 2021. godini. Mišljenje Evropske komisije je na stolu već dvije godine. Riješili smo Mostar i nekoliko manjih stvari. Moramo uraditi mnogo, mnogo više i brže. Vi morate usvojiti na hiljade pravnih akata. Veoma smo blizu napretku u vezi sa zakonom o javnim nabavkama. To nam treba. To je vrsta zamaha koji daje rezultate.
NN: Kada smo radili prvi intervju, netom nakon Vašeg dolaska, pitao sam Vas šta ćete mi za godinu moći pokazati kao uspjeh. Da li ste zadovoljni tempom?
ZATLER: Nisam. Moglo se uraditi više. To znači da će se sada morati raditi više i jače. Krenemo, ostvari se napredak, a onda se "zaglavimo". To traje predugo.
NN: Hajde da nastavimo tradiciju, koje tri stvari možemo očekivati da će biti riješene u narednih godinu dana?
ZATLER: "Mostar dva" sporazum je dobra polazna osnova. Onda, presude Evropskog suda za ljudska prava. Predugo smo zaglavljeni. Imamo odluke Ustavnog suda, poput slučaja "Ljubić". Onda, integritet izbora. Preporuke ODIHR-a se nastavljaju gomilati. Htio bih dodati nekoliko ključnih preporuka iz Mišljenja Evropske komisije, posebno kad je u pitanju funkcionalnost. Ako bismo barem dio ovoga uspjeli ostvariti, ja ću biti zadovoljan.
NN: Jedan od najjačih argumenata za evropske integracije je pomoć EU u saniranju posljedica kovida. Šta možemo očekivati u 2021. godini?
ZATLER: Godina 2020. pokazala je ko je vaš najpouzdaniji partner. "Nezavisne novine" su bile među najboljima u cijeloj zemlji koje su pratile ovaj proces i objašnjavale vašim čitaocima kakva je podrška EU - od medicinske pomoći, pomoći malim i srednjim preduzećima pa sve do makrofinansijske pomoći. Hvala vam na tome. Srećom, dobili smo dodatnu tranšu za medicinsku pomoć zato što opasnost od kovida još nije prošla. Nastavićemo raditi gdje smo stali. Kao što znate, imamo premalo vakcina na globalnom nivou, ali naporno radimo da dobijemo što više vakcina, uključujući i one za BiH, posebno za najranjivije i najprioritetnije grupe. Srećan sam što je BiH u prvoj grupi zemalja za vakcine iz Kovaksa. Dvesta hiljada doza dolazi uskoro i vrlo je bitno da je BiH spremna za to. U bliskom kontaktu smo s nadležnim državnim i entitetskim ministarstvima. Takođe, sprovodimo i program pomoći preduzećima koja su teško pogođena. Nastavljamo pomoć u poljoprivredi, što je veoma važno za RS. Radimo na programima za turizam. Turizam može biti ključna grana u zemlji.
NN: Da li ste primijetili kako se naši političari ne libe da se sami pohvale pomoći koju je poslala EU, a kada EU nešto ne uspije kako je planirano, poput vakcina, onda su prvi koji će u EU pokazati prstom?
ZATLER: Zato su nam važni mediji poput vašeg da pomognu da vijesti o onom što radimo dopru do građana.
NN: Kad ste preuzeli ovaj posao, jeste li potcijenili to koliko će biti težak?
ZATLER: Posao jeste težak, ali srećan sam što sam ga preuzeo, mada možda ne baš svaki dan! Pozicija koju imam daje mi mogućnost da učestvujem u ovim procesima i vrlo sam zahvalan zbog toga.
NN: Mislite li da ponekad rizikujete Vaš ugled i reputaciju kada se morate baviti temama o kojima svako u BiH ima različita ili čak suprotna očekivanja?
ZATLER: To je rizik koji ide uz posao, ne samo u BiH, nego bilo gdje kad preuzmete bilo koji odgovoran posao, recimo, da ste sada ambasador EU u Ruskoj Federaciji. Imate veliku odgovornost i stoga treba da pazite šta govorite i kako se ponašate. To je pitanje profesionalnosti. Mediji ponekad mogu biti teški prema vama, i u Rusiji, i ovdje, i na drugim mjestima.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.