BANJALUKA - Debate i TV dueli, koji su nekada bili gotovo pa obaveza tokom kampanje kako za lokalne, tako i za opšte izbore, kako bi kandidati predstavili javnosti programe za svoj budući mandat i kako bi eventualno ukazali na dobre ili loše strane svog prethodnika, postali su sve rjeđa pojava u Bosni i Hercegovini.
Rapidan razvoj društvenih mreža potpuno je bacio u drugi plan sučeljavanje političara oči u oči, a kandidati su se skoro u potpunosti fokusirali na promociju vlastite kampanje. A ako bi usput i pomenuli svoje protivkandidate, to se najčešće odnosilo ili na lične ili na stranačke prozivke.
Neke lokalne zajednice u BiH ili mediji koji djeluju u okviru njih ipak su uspjeli da na jedno mjesto dovedu sve kandidate za grado/načelnike, a imali smo i primjere suočavanja kandidata uživo pred građanima, koji su tako imali priliku da im lično postavljaju pitanja, a te debate organizovala je Misija OSCE-a i održane su u Vukosavlju, Bileći, Tuzli, Zenici, Velikoj Kladuši, Sarajevu Centar, Goraždu.
Opštine/gradovi u BiH koji su uspjeli za istu govornicu dovesti kandidate, između ostalih su i Pale, Istočna Ilidža, Gacko, Kostajnica, Široki Brijeg, Tešanj, Bosanski Petrovac, Bihać, Tomislavgrad, Livno…
Ipak, kako smo i naveli na samom početku, najčešći odgovor kandidata na poziv na TV duel/debatu bio je "ne". Tako je bilo i u najvećem gradu Republike Srpske, Banjaluci, gdje nijedan lokalni medij, kao ni javni RTV servis, pa čak ni jedna televizija iz Prnjavora i portal iz Sarajeva, nisu uspjeli da u isto vrijeme okupe Draška Stanivukovića, Jelenu Trivić, Nikolu Šobota i Davora Dragičevića, iako znamo da su neki od njih pristajali na svaki od tih poziva.
Identično se desilo i u Bijeljini, gdje je pet kandidata za gradonačelnika. Kako smo uspjeli saznati, kandidat Mile Pejčić javno je pozvao ostale kandidate na zajedničku debatu, ali su oni to odbili. Slično se desilo i u Trebinju i Derventi.
Kandidat opozicije Lazar Radan u više navrata je putem medija pozivao aktuelnog gradonačelnika Trebinja Mirka Ćurića na debatu, ali do toga nije došlo. I Igor Žunić, kandidat SNSD-a za gradonačelnika Dervente, pozvao je dva protivkandidata da izađu pred javnost, ali, kako je objavio, oni na to nisu pristali. Do zaključenja ovog broja "Nezavisnih" nije održana ni debata kandidata u Zvorniku, dok za duel/debatu nije bilo potrebe u Laktašima, jer Miroslav Bojić (SNSD) nema protivkandidata. Debate nije bilo ni u Prijedoru, Prnjavoru, Doboju, a jedini gradovi u Srpskoj gdje su kandidati pristali da se pogledaju i suoče bili su Istočno Sarajevo i Gradiška.
"Političke debate u Bosni i Hercegovini danas su relikt. Tačnije, nekada su postojale, a danas su prava rijetkost", kaže Milica Marić, politikolog.
Odgovarajući na pitanje zašto je to tako, Marićeva kaže da postoji mnogo razloga.
"Osnovni razlog jeste strah od protivkandidata, manjak znanja i iskustva. Mada opravdanja su drugačija, recimo manjak vremena", ističe Marićeva.
Ona u razgovoru za "Nezavisne" podsjeća da su prije deceniju debate i dueli bili osnovni vid političke kampanje, kako bi se kandidati predstavili glasačima.
"Odsustvo debata udaljava glasače od izbora, što znači da veliki broj glasača nema želju da izađe na izbore, što je i slučaj današnjice. A ako i dođe do debate, što smo imali u ovoj kampanji, par debata, to više nisu kvalitetne debate. Debata je neophodna za svaku političku kampanju, jer glasačima treba jasnija slika koji kandidat ima šta da ponudi. Međutim, neki protivkandidati su odbili debatu iz straha da će izgubiti svoje glasače", smatra Marićeva.
Za novinara Gorana Dakića dva su razloga što je sve manje debata/duela.
"Prvi razlog je taj što političarima više ne trebaju mediji za takvu vrstu 'dijaloga', jer imaju društvene mreže. Umjesto da odgovaraju na novinarska pitanja i da polemišu sa protivnicima, njima je daleko lakše da se razmeću na mrežama i da na tim platformama pričaju ono što oni misle da treba da pričaju. Na taj način izbjegavaju sva neugodna pitanja, a dolaze do određenog broja birača", navodi Dakić.
Drugi problem, nadovezuje se on, je taj što političari smatraju da su gotovo svi mediji "nečiji" i da bi pristankom na duel pristali na odlazak na "neprijateljsku teritoriju".
"Za vlast u Srpskoj je svaki mediji koji postavlja pitanja izdajnički, plaćenički i sarajevski medij, dok je za opozicionare svaki mediji koji kritikuje njihovo djelovanje režimski, korupcionaški i tendenciozni", zaključio je Dakić za "Nezavisne novine".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
