NEUM - Rodno zasnovano nasilje, i femicid kao njegov najekstremniji oblik, gorući je problem bh. društva.
"Adekvatnom procjenom rizika skoro svaki femicid može biti spriječen, zbog čega je i neophodno unaprijediti reakcije na rane znakove nasilja, te upravljanje rizicima", poručeno je na seminaru "Razmatranje pravosudnog odgovora u slučajevima nasilja nad ženama i djecom u praksi pravosuđa u BiH", koji su AIRE centar i Atlantska inicijativa organizovali u okviru 17. Stručnog savjetovanja tužioca u BiH.
"Trenutni izazovi za pravosuđe BiH su pravilna identifikacija krivičnih djela koja su primjenjiva na rodno zasnovano nasilje, identifikacija nivoa pravosuđa koji bi trebao da radi na određenom predmetu, razumijevanje osnovnih obilježja djela kao što su rod, spol i slično, te sačinjavanje izvještaja o izvršenim krivičnim djelima od strane policijskih službenika i prikupljanje adekvatnih dokaza radi dokazivanja tih djela", kazao je Mersudin Pružan, tužilac Tužilaštva BiH.
Pružan je pojasnio da se seksualno uznemiravanje, kao oblik rodno zasnovanog nasilja, ne prijavljuje dovoljno često, a i kada se prijavi, policijski službenici i nosioci pravosudne funkcije nisu dovoljno senzibilirani da prepoznaju važnost ovog djela.
"Taj problem predstavlja vrh ledenog brijega, te ako pravovremeno ne reaguju na ovaj oblik rodno zasnovanog nasilja, tada oblici nasilja od strane počinilaca mogu biti puno teži, kao i same posljedice po žrtve, uključujući i smrtne ishode".
Smrtne ishodne većinom je moguće spriječiti ― ali samo s blagovremenom reakcijom institucija na rane znakove nasilja, uključujući fizičko, psihološko i ekonomsko nasilje.
Nevladine organizacije, koje se prvenstveno informišu medijskim objavama usljed nedostatka zvaničnih informacija, bilježe porast slučajeva ne samo u BiH, već i u regionu.
Međutim, iza neadekvatnih reakcija pravosuđa prvenstveno stoji nerazumijevanje rodnih dimenzija ovih zločina.
"Uzroci nasilja prema ženama mogu se posmatrati sa više aspekata, kao i njegove posljedice. Društveni kontekst u kome živimo i sporo mijenjanje duboko ukorijenjenih rodnih uloga koje patrijarhalno društvo dodjeljuje ženama, ali i muškarcima u današnjem vremenu vrlo je upitno i diskutabilno", upozorila je Gorjana Mirčić Čaluković, tužiteljka Srbije.
"Kada zastupaju optužbe ili donose presude u ime države predstavnici/ce pravosuđa su dužni da sagledaju kontekst svakog događaja, da detaljno obrazlože odluke i to posebno u dijelu koji se odnosi na otežavajuće i olakšavajuće okolnosti, jer se na taj način utiče i na druge da ne vrše ovakva krivična djela. To je jedini pravi odgovor države na ovu pošast", pojasnila je tužiteljica Mirčić Čaluković.
Analiza AIRE centra i partnerskih organizacija iz regiona “Sudski odgovor na femicid na Zapadnom Balkanu: Pravni okvir i sudska praksa” pokazala je da je većina femicida počinjena u domu žrtava, te da su počinioci, u većini slučajeva, njihovi intimni partneri i članovi njihovih porodica.
"Istraživanje AIRE centra pokazalo je da za žene koje trpe nasilje najopasnije mjesto upravo njen dom, a najnesigurnije su sa svojim bližnjima. Analiza slučajeva ukazuje da postoje indikatori koji mogu pomoći u identifikaciji i sprječavanju femicida. Većini ubistava prethodilo je dugotrajno nasilje, ili podnošenje zahtjeva za razvod i napuštanje počinitelja, čineći femicid skoro predvidivim, međutim ti slučajevi ili nisu bili prijavljeni, ili su bili prijavljeni ali je izostala adekvatna reakcija institucija. Ovom edukacijom nastojimo odgovoriti na važno pitanje — uloga tužilaštava u cjelokupnom procesu, kako bi se zločini primarno spriječili, a po počinjenu adekvatno istražili i u konačnici kaznili”, kazala je Sabina Đapo, projektna menadžerka AIRE centra.
Dobar sudski odgovor može doprinijeti suzbijanju rodno zasnovanog nasilja i femicida samo ako kazne odraze težinu zločina, te je u okviru događaja predstavljen priručnik za pravosuđe "Postupanje u slučajevima femicida", koji pruža smjernice za zaštitu prava žrtava u postupku, uključujući zahtjeve za naknadu štete u krivičnom postupku, te kvalifikaciju krivičnog djela i odmjeravanje kazni.
Maida Ćehajić-Čampara, predstavila je istraživanje Atlantske inicijative koje detaljno analizira 196 pravosnažne sudske presude za nasilje u porodici iz člana 222. Krivičnog zakona Federacije BiH i člana 208. Krivičnog zakona Republike Srpske iz 2019, 2021, i 2022. godine. Istraživanje ukazuje na unapređenje sudske prakse u ocjeni olakšavajućih i otežavajućih okolnosti u predmetima nasilja u porodici u odnosu na komplementarno istraživanje Atlantske inicijative iz 2018. godine. Istraživanje pokazuje da i dalje dominiraju uslovne kazne (59.7%), ali ipak je značajan broj počinioca osuđen na zatvorsku kaznu (25.5%), a samo manji broj slučajeva završio je oslobađajućom presudom ili novčanom kaznom kako je navedeno u prezentaciji.
Majda Halilović iz Atlantske inicijative bazirala je svoju prezentaciju na nedavno objavljenoj knjizi Zašto si je ubio: uzroci i prevencija femicida. Halilovićeva je prisutne upoznala s visokorizičnim faktorima, kao što su razvod/separacija, davljenje, prijetnje ubistvom, istorija nasilja, posjedovanje oružja, uhođenje, sukobi oko starateljstva i drugi faktori koje je potrebno pažljivo razmotriti i procijeniti u cilju sprečavanja eskalacije nasilja i prevencije femicida.
Prisutni su diskutovali o primjerima iz prakse, izazovima u multisektorskoj saradnji, kao i načinima na koje nastoje unaprijediti zaštitu žrtava nasilja u porodici.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.