Premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić izjavio je da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine hitno mora odrediti kotu migranata koju država može "podnijeti".
"Mi se sada nalazimo u fazi mirovanja što se tiče migracija odnosno migrantskog vala. Nalazimo se u zimskom periodu kada na području kantona boravi tri do tri po hiljade migranata. Kada su u pitanju smještajni kapaciteti Sedra, Borići, kada je u pitanju Miral, kada je u pitanju Lipa, to je otprilike taj kapacitet", rekao je Ružnić u razgovoru za Anadoliju bi dodao:
"Postoji jako mali broj divljih kampova. Ono što nam je najbitnije je da smo sve ranjive kategorije uspjeli zbrinuti. Porodice, porodice s djecom, žene samci i djeca bez pratnje, oni su uveliko smješteni u Sedri i Borićima i ta dva kampa funkcionišu bez ikakvih problema."
Bezbjednosna situacija se, kako je rekao, takođe popravila kada je u pitanju migrantski talas.
"Ono što smo mi uvijek upozoravali, znači i u oktobru 2018. kada smo preuzeli vladu, uvijek smo govorili 'doći će zima i moramo se pripremiti za zimu'. Tada je samo na ulicama grada Bihaća bilo 9.500 migranata, da ne kažem drugih općina", rekao je Ružnić.
Podsjetio je da je upozoravao na pojačani migrantski talas na proljeće i 2019. i 2020. godine, rekavši da je pozivao i na pripreme na novi migrantski talas.
Upozorio je da se BiH treba pripremiti za proljeće 2021., kada je u pitanju novi migrantski talas.
"Samo na Unsko-sanskom kantonu, ono što smo mi uspjeli evidentirati u proteklih tri godine, je došlo 94.500 migranta", podsjetio je kantonalni premijer.
Istakao je da "moramo hitno donijeti kratkoročne mjere, odnosno dugoročne mjere kada je u pitanju pozicija Bosne i Hercegovine" naspram migrantske krize.
"Prije svega, pod hitno Predsjedništvo Bosne i Hercegovine mora odrediti kotu koju može 'nositi' Bosna i Hercegovina kada su u pitanju migranti. Druga stvar je hitno uspostavljanje koordinacije, znači ta vertikalna koordinacija svih nivoa vlasti, jedna vertokala u kojoj su i Crveni križ i medicinske i policijske ustanove s jedne i međunarodne organizacije s druge strane. Znači, bez te koordinacije nećemo napraviti ništa", rekao je Ružnić.
Sljedeća stvar koja se mora donijeti, smatra Ružnić, je Strategija upravljanja migracijama, a ukoliko je ne možemo donijeti ili prepisati, možemo donijeti planove kako i na koji način upravljati migracijama.
Premijer USK-a Ružnić je naglasio i značaj zaštite istočne granice BiH, podsjetivši da postoji 15 udarnih tačaka na kojima migranti prelaze u BiH i koje se moraju suzbiti.
Sljedeća stvar koju, prema mišljenju Ružnića, treba uraditi je ravnomjerna raspodjela migranata, odnosno kampova.
"Svi migranti koji borave na području USK-a su za deportaciju, prema važećim zakonima to je slučaj i s migrantima na području Kantona Sarajevo", rekao je.
Neophodna je, smatra Ružnić, i izmjena i dopuna postojećih Zakona o azilu i Zakona o strancima, koji se moraju prilagoditi, jer postojeći zakoni ne poznaju ovakvu vrstu migracija
Potrebno je i kapacitiranje Granične policije BiH i Službe za poslove sa strancima, koja ima jako mali broj inspektora na terenu.
"Neophodna je i evidencija svih organizacija koje rade s migrantima, kao i kontrola novca, jer sve što je rađeno je rađeno novcem međunarodne zajednice, i hvala im na pomoći. Međutim, kada je u pitanju kontrola novca država se mora uveliko uključiti u kontrolu", kazao je.
BiH, smatra Ružnić, dugoročno mora ići ka jednom zajedničkom institucionalnom djelovanju jer novi pakt o migracijama i azilu Evropske komisije predviđa da sav višak migranata bude vraćen na vanjske granice EU i da se svi dolazeći migranti zadrže na njenim vanjskim granicama.
"U tom paktu mi smo na najvećem udaru, jer smo svojevrsno ostrvo u EU, jer možemo postati i jedna velika čekaonica za migrante", kazao je Ružnić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.