VAŠINGTON, BANJALUKA - Da bi novi plan Evropske komisije za zapadni Balkan mogao dati rezultate još ove godine, važno je da on bude spreman za realizaciju prije evropskih izbora u junu, rekao je Džejms Obrajen, pomoćnik američkog državnog sekretara za Evropu, u BiH poznat i kao otac Dejtonskog sporazuma.
Prema njegovim riječima, EU i SAD imaju zajednički interes da cijeli prostor između Jadrana i Kavkaza bude uvezan s evropskim jedinstvenim tržištem, za koje je rekao da bi za zemlje zapadnog Balkana bilo kao "steroidi za tijelo".
Osnov za novi zajednički pristup SAD i EU prema regionu je, kako je on rekao, proširena invazija Rusije na Ukrajinu, koja je počela u februaru 2022. godine.
"Osnovna postavka Finalnog akta iz Helsinkija je da svaka zemlja ima pravo da izabere bezbjednosna, ekonomska i politička partnerstva. Rusija sada to odbacuje i želi se vratiti u filozofiju iz Jalte u kojoj u svakoj zemlji koja joj je važna dobije ono što želi. To krši povelju UN, Ženevsku konvenciju i sankcije Savjeta bezbjednost UN protiv Irana i Sjeverne Koreje, za koje je i sama glasala", rekao je Obrajen tokom obraćanja u njemačkom Maršal fondu u Vašingtonu.
Rekao je da ima razumijevanja za žalbe lidera zemalja u regionu koji su mu rekli da osjećaju zamor zbog nedostatka napretka u širenju EU.
"To su prepoznali i u Briselu. Čini mi se da sada ne samo da postoji drugačiji duh među zemljama članicama kako da se angažuju, nego i kako da kreiraju inovativne mehanizme. Zapadni Balkan sada čeka na odobravanje Plana rasta za zapadni Balkan. On predviđa da će svaka zemlja u zamjenu za reforme u skladu s vlastitim zaslugama, bez mogućnosti da susjedi ulože veto, moći da profitira od dijelova zajedničkog tržišta EU", rekao je on.
Kako je istakao, u protekloj deceniji mnoge zemlje su imale trasu kretanja ka EU, ali bez jasne perspektive kako da se tamo nađu.
"Među njima ima država koje su na pola puta između Amerike i Rusije. To je ozbiljan problem za našu bezbjednost i za građane tih zemlja jer ta siva zona otvara prostor političarima koji vole da budu izvan pravila da sviraju prave note, ali bez poštovanja pravila. Njihove političke motivacije moramo promijeniti", rekao je Obrajen. Dodao je da je Amerika snažno podržala EU da pokrene pregovore s devet zemalja u toj zoni i da Amerika pomaže instrumentima koje ona ima na raspolaganju da te zemlje ispune sve potrebne reforme za jedinstveno tržište i članstvo u EU.
BiH je pomenuo u jednoj rečenici, naglasivši da podržava Majkla Marfija, ambasadora SAD, u tvrdnji da tamo postoje lideri koji profitiraju od nestabilnosti i predvidio da će se stvari odvijati drugačije od onoga što oni zagovaraju. O regionu će, kako je rekao, više govoriti naredne sedmice kada će u Briselu s predstavnicima Evropske investicione banke razgovarati o infrastrukturnim projektima koji bi EU povezali s Crnim morem i kaspijskim regionom.
Jedinu zemlju koju je pohvalio je Srbija, naglasivši da je ta zemlja u proteklih nekoliko godina ostvarila veliki ekonomski napredak, te da protekle izbore u Srbiji i Beogradu treba staviti u širi regionalni ekonomski kontekst.
Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, pak, ukazuje na neusklađenost politika EU i SAD u BiH. Dok se, kako kaže, EU zalaže za rad na agendi oko otvaranja pregovora o članstvu BiH u EU, SAD insistiraju na korištenju OHR-a i bonskih ovlaštenja i to, kako on smatra, EU vidi kao izazivanje nove krize i odvlačanje fokusa sa EU agende.
"Takvu situaciju onda najbolje eksploatiraju domaći akteri nezainteresovani za reforme", rekao je on za "Nezavisne". Ipak, kako navodi, postoje i primjeri kada su EU i SAD dobrom podjelom uloga zajednički uspjeli da riješe velike regionalne krize.
"U praksi smo to vidjeli u posljednjih nekoliko godina najbolje u Sjevernoj Makedoniji, gdje je upravo ta podjela uloga pomogla u demokratskim promjenama 2017. godine, dolasku nove proevropske vlade i rješavanju višedecenijskog spora sa Grčkom", naglasio je Ćerimagić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.