BANJALUKA, SARAJEVO - Proteklih sedmica javnost u BiH preplavljena je pričama o non pejperima kojima se mijenjaju odnosi u BiH i na Balkanu, a neke izjave su se odnosile i na moguću promjenu stava međunarodne zajednice po pitanju Izbornog zakona BiH i drugim krupnim pitanjima.
U nezvaničnim razgovorima s visokim diplomatama iz EU i pojedinih uticajnih zemalja članica EU "Nezavisnim" je pojašnjeno da građani BiH ne treba da očekuju promjenu djelovanja međunarodne zajednice u BiH, a posebno nam je naglašeno da će napredak zavisiti isključivo od domaćih političkih faktora i angažovanja građana u BiH. Ono o čemu predstavnici EU razmišljaju je, primjera radi, kako dodatno pomoći građanima BiH, nevladinim i novinarskim udruženjima i drugim društvenim grupama da se jače angažuju i da se aktivnije uključe u reformske procese, kako bi se i na taj način izvršio pritisak na političke snage u BiH da ubrzaju reforme.
Iz EU nam je proslijeđeno ozbiljno upozorenje da se mora prestati s blokadama usvajanja reformi Izbornog zakona, Zakona o javnim nabavkama i sličnim započetim reformama. Iako se često govori da je svaka godina ključna za BiH, naglašeno nam je da ako BiH propusti ovu godinu, može doći do ozbiljnih zastoja u evropskim integracijama, što bi moglo ostaviti ozbiljne posljedice po BiH. Sve reforme, kako nam je rečeno, moraju biti rezultat domaćeg dogovora u BiH.
Primjera radi, iako se u diplomatskim krugovima dolazak Kristijana Šmita za novog visokog predstavnika ocjenjuje skoro sigurnim, naši sagovornici su nam istakli da niko ne očekuje da će on koristiti bonska ovlaštenja ili nametati zakonska rješenja ili reforme, odnosno raditi posao domaćih političara. Naglašeno nam je da su crvene linije koje su postavljene, a čije bi kršenje eventualno izazvalo sankcije ili slične akcije međunarodne zajednice, domaćim političarima već poznate, ali da se sankcije i nametanja neće odnositi na reforme.
Šmit je ekskluzivno za "Nezavisne" potvrdio da ostaje kandidat za visokog predstavnika i da se nada dobijanju ove pozicije.
"Radujem se svom novom zadatku na funkciji visokog predstavnika za BiH. Ako me međunarodna zajednica potvrdi, ovom poslu ću se posvetiti svim snagama. Za mene je važno povećati vidljivost OHR-a. Moj cilj će biti da radim u tijesnoj saradnji s međunarodnom zajednicom i donosiocima odluka u BiH, ali i s građanima i građankama BiH", rekao je Šmit za "Nezavisne".
Kao što smo već pisali, očekuje se da će Šmit biti potvrđen, a izvjesno je da će se to desiti na junskom sastanku Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira. Iako je Rusija izrazila protivljenje dolasku visokog predstavnika, potvrđeno nam je da se s te strane ne očekuju problemi u Šmitovom imenovanju. S tim u vezi, važno je naglasiti da je Džo Bajden, američki predsjednik, prekjuče odlučio da ne uvede sankcije za Sjeverni tok II, što su pozdravili i Angela Merkel, njemačka kancelarka, i Vladimir Putin, ruski predsjednik. Ovo se ocjenjuje kao pozitivna gesta prema Rusiji, od koje Zapad očekuje da pokaže veći stepen saradnje na prostoru Evrope, uključujući i prostor zapadnog Balkana. Dogovori na tom planu se očekuju na samitu koji je planiran između Bajdena i Putina, a o čemu smo već pisali.
S te strane, važno je napomenuti da su napadi na pojedine evropske diplomate i na evropsku politiku u BiH projicirani od strane nevladinih lobista u Americi i Njemačkoj koji su izgubili uticaj na dešavanja u BiH. Nova balkanska politika je, kako smo više puta pisali, dogovorena na najvišem nivou između Vašingtona i Berlina, a glavni posrednik je bio visoki njemački diplomata koji je autor većine njemačkih inicijativa za Balkan i BiH. Sve što se dešava, uključujući i promjenu u OHR-u, dogovoreno je na najvišem nivou, a Brisel će zadržati ključnu ulogu u pomaganju reformskih procesa u BiH.
Naši sagovornici su nam naglasili da ni Brisel ni Berlin ni Vašington ne favorizuju nijednu stranu ili rješenje u BiH. Primjera radi, s najviših diplomatskih pozicija u Njemačkoj nam je potvrđeno da se njemačka pozicija prema BiH nije promijenila od iniciranja njemačko-britanske agende iz 2014. godine, koja predviđa fokus na ekonomska i socijalna pitanja.
"Njemačka će biti saglasna s bilo kojim rješenjem i kad je u pitanju Izborni zakon ili bilo koja druga reforma koju dogovore domaće snage, a jedini uslov je da rješenja moraju biti u skladu s presudom 'Sejdić i Finci' i evropskim standardima. Njemačka se ne protivi davanju novih političkih prava pojedinim etničkim zajednicama, ali zahtjevi ne smiju biti ekstremni", pojašnjeno nam je.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.