BRISEL - Zapadni Balkan je područje od strateške važnosti za NATO, jedan je od zaključaka upravo završenog sastanka ministara odbrane NATO-a u centrali ove organizacije u Briselu.
Mark Rute, generalni sekretar Alijanse, na završnoj konferenciji za novinare je posebno spomenuo NATO misiju KFOR-a na Kosovu.
"Saveznici će nastaviti raditi na tome da osiguraju da naša misija KFOR ima potrebne trupe i opremu da nastavi obezbjeđivati bezbjedno i stabilno okruženje za sve", rekao je on.
Boris Ruge, vršilac dužnosti zamjenika generalnog sekretara NATO-a, "Nezavisnim" je potvrdio da je BiH bila tema ministarskog sastanka i rekao da NATO neće dozvoliti bezbjednosni vakuum u toj zemlji.
Posebno se osvrnuo na aktivnosti u Republici Srpskoj, za koje je rekao da pokušavaju vratiti BiH u 1996. godinu. Ruge je podsjetio na član 84. Zakona o odbrani BiH, koji ističe da je članstvo u NATO-u zakonski cilj zemlje.
"Želimo da vidimo funkcionalne državne institucije, ono što je važno za nas je da vidimo civilnu kontrolu nad Oružanim snagama, koje su interoperabilne sa NATO-om i koje imaju dobru finansijsku osnovu. Bez toga BiH ne bi mogla biti članica NATO-a i imati aktivnu ulogu. Jedan od kriterijuma za članstvo jeste da možete nešto donijeti na sto, a ne da budete balast", rekao je Ruge.
On je rekao da Rusija želi da stvori probleme u BiH i regionu, posebno kroz saradnju s političarima, među kojima je spomenuo Milorada Dodika, predsjednika RS, i Aleksandra Vulina, ministra u Vladi Srbije. Međutim, on je dodao i da ne treba precjenjivati mogućnosti Rusije na Balkanu, koja, kako tvrdi, u regionu koristi hibridne metode djelovanja i dezinformacije usmjerene primarno protiv NATO-a.
Drugi NATO zvaničnik nam je objasnio šta će Alijansa uraditi ako Rusija blokira misiju EUFOR-a. Naime, svake godine u novembru Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija odlučuje o produženju mandata vojne misije EU u BiH, EUFOR Althea.
S obzirom na povećane tenzije između Rusije i zapadnih zemalja zbog rata u Ukrajini, već nekoliko godina postoji bojazan da bi Rusija mogla uložiti veto na produženje misije EUFOR Althea, što bi značilo da bi ove snage trebalo da se povuku.
NATO zvaničnik nam je rekao da bi u slučaju neobnavljanja mandata vojne misije EU NATO reagovao na način da ne dozvoli bezbjednosni vakuum u BiH i pogoršanje bezbjednosne situacije.
On nam je objasnio da je zapadni Balkan, uključujući i BiH, od strateškog značaja za Alijansu, u kojem je NATO prisutan više decenija, te da mir "ne može biti doveden u pitanje".
Što se tiče povjerenja u vojnu misiju EU u BiH, NATO zvaničnik nam je rekao da NATO u potpunosti vjeruje da je EU sposobna provesti ovu misiju, te da ona uživa punu NATO podršku. Dodao je da EU ispunjava svoj mandat u potpunosti u bliskoj koordinaciji sa NATO-om, te da su obje organizacije spremne da reaguju u slučaju bezbjednosnih prijetnji i da neće dozvoliti ugrožavanje mira.
Inače, važno je naglasiti da velika većina zvaničnika vjeruje da Rusija neće ni ove godine uložiti veto iz racionalnog objašnjenja da bi u svakom slučaju željela spriječiti da vojna misija u BiH u potpunosti pređe u ruke NATO-a.
Osim zapadnog Balkana, druge teme sastanka ministara odbrane odnosile su se na jačanje odbrambenih kapaciteta, kao i veće koordinisanje pomoći za Ukrajinu. Kako nam je objasnio drugi visoki NATO zvaničnik, NATO želi da stvori predvidljivost kada je u pitanju dostavljanje vojne pomoći Ukrajini od strane zemalja članica, kao i obuka njenih vojnika. On je, međutim, dodao da NATO nije strana u sukobu, da neće slati svoje vojnike, te da ne učestvuje u prebacivanju vojne opreme i municije u samu Ukrajinu. Procjena je da je realno da bi saveznici kroz koordinaciju s NATO-om sljedeće godine mogli pružiti vojnu pomoć u visini od 40 milijardi evra, s obzirom na to da je u prvih šest mjeseci ove godine u Ukrajinu usmjereno oružje i oprema u vrijednosti od oko 20,1 milijardu dolara.
Važna tema sastanka bilo je prvi put učešće ministara odbrane zemalja Indo-Pacifika, odnosno Japana, Južne Koreje, Australije i Novog Zelanda, s kojima NATO želi uspostaviti tješnje veze, s kojima je razgovarano u okviru političkog dijaloga koji NATO ima s EU i drugim zemljama i organizacijama koje nisu članice.
Lojd Ostin, američki ministar odbrane, protekli samit je ocijenio istorijskim, dodavši da je značajno to što sve veći broj članica ispunjava dogovor o povećanju izdvajanja za odbranu u visini od barem dva odsto bruto domaćeg proizvoda.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.