BANJALUKA - Bosna i Hercegovina je predana poboljšanju odnosa sa NATO-om, bez prejudiciranja konačne odluke o članstvu, za čije usvajanje će biti potrebna dodatna odluka Predsjedništva BiH i Parlamentarne skupštine BiH.
Ovo se, između ostalog navodi u Programu reformi BiH koji je usvojilo Predsjedništvo BiH, a koji je u petak dostavljen Narodnoj skupštini RS, gdje će u ponedjeljak u poslijepodnevnim časovima biti održana posebna sjednica i rasprava o njegovom sadržaju.
Program zbog kojeg već mjesec dana traju prepucavanja u BiH, podijeljen je u pet poglavlja i to politička i ekonomska pitanja, odbrambena i vojna pitanja, zatim pitanja resursa, bezbjednosna pitanja i pravna pitanja, a u njemu se navodi i to da je BiH saradnju sa NATO-om zvanično počela u decembru 2006. godine te da je, iako nije članica, pokazala spremnost da pruži aktivan doprinos NATO-u i učestvuje u operacijama podrške miru.
"Pristupanjem NATO-ovom programu Partnerstvo za mir, BiH je pokazala svoju predanost za postizanje pune interoperabilnosti sa zemljama članicama NATO-a što prije i u svim segmentima. BiH je prepoznala evroatlantske integracije kao jedan od svojih spoljnopolitičkih ciljeva", navodi se u Programu.
U dokumentu se navodi da će BiH u narednom periodu raditi na deminiranju, nezavisnosti sudstva i na značajnijoj kontroli naoružanja i vojne opreme sa posebnim naglaskom na ilegalnom posjedovanju lakog naoružanja i njegovoj zloupotrebi. Takođe, radiće se na borbi protiv korupcije, organizovanog kriminala, bezbjednosti granica i borbi protiv terorizma, a istaknuto je da BiH mora ispuniti obaveze kada je riječ o efikasnoj civilnoj kontroli nad obavještajno-bezbjednosnim sektorom. U dijelu koji se odnosi na reformu pravosuđa ističe se da je jedan od očekivanih rezultata i uspostava apelacionog suda BiH.
Kada su u pitanju odbrambene reforme, u dokumentu se navodi da su aktivno učešće u regionalnim, evropskim i evroatlantskim procesima, posebno u EU i NATO spoljnopolitički i bezbjednosni ciljevi BiH definisani u Bezbjednosnoj politici i Opštim smjernicama i prioritetima za implementaciju spoljne politike BiH.
Kada je riječ o odbrambenom planiranju, u Programu reformi navodi se da će BiH stvarati preduslove kako bi se obezbijedio visok nivo saradnje sa NATO-om i EU te raditi na planiranju i obezbjeđivanju da odbrambeni resursi budu u interoperatibilnosti sa NATO snagama.
"Namjera je da se bataljonska grupa lake pješadije stavi na raspolaganje za NATO operacije do 2023. godine", navodi se u Programu, a kako bi se poboljšala interoperabilnost, Ministarstvo odbrane planira da poveća mogućnost pristupa programima učenja stranih jezika.
Ono što je zanimljivo jeste da se u Programu navodi da će broj perspektivnih vojnih lokacija biti 57 te da će se nastaviti sa knjiženjem perspektivnih vojnih lokacijama.
Dio Programa odnosi se i na pitanja informatičke bezbjednosti, kao i bezbjednosti i provjere lica koja rukuju NATO-ovim tajnim podacima, a svi oni koji rukuju ili imaju pristup tim podacima obavezni su da ispunjavaju neophodne NATO standarde.
"BiH će nastaviti sa revizijom svog zakonodavstva kako bi se obezbijedili njegova kompatibilnost sa pravilima NATO-a i propisima koji se odnose na ovaj dokument", navodi se u zadnjoj rečenici Programa reformi BiH.
Program reformi BiH, koji je napisan na 21 stranici, značajno je drugačiji od ANP-a, koji je ranije izrađen i objavljen na preko 160 stranica. Primjera radi, u ANP-u je navedeno da Ustav BiH ne ograničava pristupanje BiH NATO-u, dok se o tome u Programu reformi uopšte ne govori, kao što se ne govori ni o aktiviranju MAP-a, reformi policije, jačanju granične policije i kapaciteta Službe za poslove sa strancima i Sektora za imigraciju. U ANP-u su bila i poglavlja o izbornom sistemu, tržištu rada u BiH, cijenama, bankarskom sektoru, kreditima, depozitima, spoljnotrgovinskoj razmjeni, dok o tome u Programu uopšte nema ni riječi.
Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, rekao je da su stavovi stranke o Programu reformi već poznati javnosti i da je i Izvršni komitet SNSD-a u petak zauzeo stav da je neupitna vojna neutralnost te da dokument ne predviđa integracione procese u NATO.
"Sam dokument govori da se ne prejudicira članstvo, što sasvim dovoljno govori o činjenici da integracioni procesi nisu dio tog dokumenta", rekao je Dodik ističući da će se voditi rasprava o tome te da vjeruje da će NS RS to primiti k znanju i dati ocjenu da to nije suprotno Rezoluciji NS RS o vojnoj neutralnosti te da je to najvažnije.
Mladi SDS-a u petak su naveli da je nedopustivo da se značajne odluke donose iza leđa građana i njihovih predstavnika u institucijama vlasti.
Bojana Golijanin, član Aktiva mladih SDS-a Opštinskog odbora Istočno Novo Sarajevo, rekla je da se omladina ove stranke pita "da li će novac od poreza biti trošen za nabavku naoružanja i finansiranje vojske, odnosno da li će vojnici iz Srpske morati da ratuju u stranim zemljama za tuđe interese".
Vezane vijesti:
Šta piše u Programu reformi BiH
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.