BANJALUKA - Metju Periš, bivši visokopozicionirani službenik OHR-a, kritikovao je međunarodnu zajednicu zbog politike snažnog intervencionizma u BiH kroz upotrebu širokih bonskih ovlaštenja i praksom kažnjavanja zvaničnika bez prezentovanja jasnih dokaza.
U autorskom članku u časopisu "Journal Intervention and State Building", bivši šef Pravnog odjela OHR-ove kancelarije u Brčko distriktu, založio se za zatvaranje OHR-a i snažniji angažman Evropske unije.
Periš tvrdi da se bonska ovlaštenja, koja su visokom predstavniku međunarodne zajednice data 1997. godine, protive Dejtonskom sporazumu i da su s pravnog aspekta neodbranjiva.
Odluke o smjenama bh. zvaničnika i nametanju zakona, koje su uslijedile nakon proširenja ovlaštenja visokog predstavnika, tvrdi Periš, i formalno su BiH napravile međunarodnim protektoratom.
U snažnoj kritici politike međunarodne zajednice Periš je podsjetio da je u periodu od 1998. do 2005. godine uklonjeno 119 zvaničnika i nametnuto 286 zakona. Sve to je, navodi, pratio "nedostatak pravičnog procesa".
"Otpušteni zvaničnici nisu dobijali nikakvo prethodno obavještenje o odluci, niti su imali ikakvu priliku da odgovore na prezentovane dokaze. I zaista, dokazi nisu ni morali da postoje", napisao je Periš.
On tvrdi da odluke o smjenama i nametanja raznih odluka nisu pratile adekvatna obrazloženja i da su zvanični razlozi, uglavnom, bili neadekvatni. Periš smatra da to i nije iznenađenje jer OHR, kako tvrdi, i nije imao istražioce koji bi ispitali navodne prekršaje nekog zvaničnika.
"Ponekad je pravi razlog za smjenu, kako se pričalo po kuloarima OHR-a, bila navodna optužujuća vojna obavještajna informacija, ali ona nikada nije bila jasno predočena žrtvi", napisao je Periš.
On tvrdi da je kvalitet tih informacija bio jako slab i ističe da su vojnici međunarodnih snaga poslani da po kafanama prikupljaju obavještajne podatke. Kad bi to učinili, piše Periš, takvi izvještaji stavljani su u dosijee bez ozbiljne selekcije, a to je kasnije, kako se izrazio, "citirano kao Očenaš".
Ocjenjujući rad visokih predstavnika, Periš je ocijenio da je Pedi Ešdaun vodio prema tome da entiteti "uvenu". U analizi rada institucija, nastalih Ešdaunovim nametanjem zakona, Periš tvrdi da one i ne mogu opstati bez snažnog međunarodnog nadzora.
On tvrdi da je Ešdaun po svaku cijenu želio napraviti državnu policiju, kako bi se zauvijek onemogućila secesija RS i ističe da je ubijedio Olija Rena, evropskog komesara za proširenje, da ovu reformu postavi kao uslov za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Periš smatra da zemlja nije bila spremna za tako veliku reformu i da je, i u evropskom kontekstu, insistiranje na reformi policije, koje je uslijedilo i poslije odlaska Ešdauna, neodrživo.
"Mali broj modernih demokratija ima policijske snage u potpunosti pod centralnom kontrolom, jer sprovođenje zakona je po svojoj prirodi lokalna rabota... Još je teže zamisliti da se to čini u Bosni, jer zemlja nema zajedničke krivične zakone. U poslijeratnoj Bosni cjelokupna politička i pravna logika se suprotstavljala reformi policije za kakvu se zalagao OHR", naveo je Periš.
On je sugerisao EU da se, umjesto politike nametanja rješenja, zatvori OHR i primami BiH prednostima koje donosi članstvo u Uniji, prihvatajući je onakvom kakva jeste.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.