Martin Raguž, potpredsjednik HDZa 1990, kaže da Kreševska deklaracija otvara mogućnost formiranja federalnih jedinica, što ne isključuje mogućnost trećeg entiteta.
Raguž vjeruje da se u BiH stvara ambijent u kojem bi moglo doći do dogovora o reformi policije, a time i do potpisa na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU. Uvjeren je da Milorad Dodik i Haris Silajdžić, lideri SNSD-a i SBiH, vodećih stranka u BiH, neće izabrati izolaciju i da će naći rješenje za reformu policije.
NN: Šta Kreševska deklaracija u osnovi znači za hrvatski narod?
RAGUŽ: Kreševsku deklaraciju treba posmatrati kroz dvije dimenzije. Prvo, stalno se prigovaralo da Hrvati nemaju jasan politički stav kada su u pitanju najrelevantnije političke opcije s hrvatskim predznakom. Međutim, Kreševskom deklaracijom smo pokazali da imamo stav. Svi koji žele dobro ovoj zemlji i njenim narodima to treba da pozdrave. Drugo, što se tiče samih rješenja predviđenih deklaracijom, riječ je o principima kojima se ne ulazi u detalje. Jer, da bi se u ovoj zemlji došlo do rješenja mora se uvažavati volja drugih naroda i mora se tražiti dijalog i kompromis. Određenje da srednji nivo vlasti mora imati službenu, zakonodavnu i izvršnu vlast već samo po sebi govori da BiH mora biti decentralizirana država, što otvara mogućnost da se na isti način urede prava sva tri konstitutivna naroda u BiH. Deklaracijom stvari nismo zakivali samo s jednom mogućnošću i u svakom slučaju to je platfoma za dijalog i kompromis. Deklaracija ne isključuje mogućnost federalnih jedinica i, iako ne ide u detalje, ne zatvara mogućnost trećeg entiteta.
NN: Da li to znači federalnu jedinicu s većinskim hrvatskim narodom?
RAGUŽ: Najvažnije određenje deklaracije je da BiH kao država tri konstitutivna naroda mora na isti način urediti prava naroda i pojedinaca. To je temeljno načelo deklaracije, a koji će model biti odabran nije u prvom planu. Ali važno je da se prihvati to načelo - ne samo Hrvata već i druga dva naroda. Stvorićemo ambijent da dođemo do realnog rješenja.
NN: Smatrate li da je Protokol o reformi policije koji su potpisali Milorad Dodik i Haris Silajdžić, lideri SNSD-a i SBiH, dovoljan da se postigne dogovor i parafira Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom unijom?
RAGUŽ: Potpisani protokol doživljavam kao potvrdu da su spremni uraditi sve da BiH ne ostane crna rupa u Evropi i s obzirom na značaj političkih stranaka koje predstavljaju Dodik i Silajdžić važno je da su prihvatili taj kritični korak ka prihvatanju kompromisnog rješnja. BiH je debelo na zadnjem mjestu integracijskih procesa i ukoliko ne napravi taj korak bojim se da bi perspektiva življenja u BiH bila negativna. Mislim da se stvara ambijent da dođe do sporazuma o reformi policije, a time i do potpisa Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU. To je najznačajaniji korak koji BiH može napraviti i poslije toga stvari u ovoj regiji neće više biti iste. Pogotovo što su i zemlje u okruženju otišle ispred BiH, tako da nema prostora za gubljenje vremena. Pokazali su spremnost da se kompromis napravi i što je najvažnije pokazali su da ne žele da BiH ostane na zapećku zbivanja, ne samo u dijelu Evrope, nego uopće u Evropi.
To je previlika odgovornost i ne možemo birati izolaciju, već praviti pozitivne korake i ambijent. Vjerujem da će i njihov potpis predstavljati spremnost na kompromis, mada dolazi u zadnji čas, pod određenim pritiscima. Vjerujem da će njihov dogovor rezultirati ukupnim iskorakom BiH, odnosno potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
NN: Iz OHR-a su od Dodika i Silajdžića tražili pojašnjenja protokola. Kako gledate na mogućnost smjena u BiH ako ne bude postignut dogovor o reformi policije?
RAGUŽ: Smjene su se dešavale u BiH i mijenjani su ljudi s najvećim mogućim legitimitetom. Dva člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, koji su imali maksimalan legitimitet izbornog tijela, su smijenjeni, tako da ovo ne bi bio prvi put. Druga je stvar šta smjene donose. Ja osobno preferiram dijalog i postizanje rješenja. Uvjeren sam da će i ovaj put prevladati ta situacija i svjest da niko ne može ovu zemlju držati vlastitim taocem - niti bilo koja politička opcija, niti pojedinac. Spremnost da se dođe do kompromisa u konačnici će pokazati da i mi možemo birati evropske standarde. Kompromis nije slabost, kako se ovdje još tretira, već instrument da se dođe do rješenja koji će nam svima omogućiti korak naprijed. Uvjeren sam da Lajčak nije došao s ambicijom da smjenjuje ljude, već s ambicijom da se postigne realan kompromis za ovu zemlju, ljude i njenu evropsku budućnost. Njegov govor u parlamentu RS, u kojem se obratio bh. javnosti i svim liderima, bio je apsolutno izbalansiran i nijednog trenutka nije nagovijestio da mu je ambicija da primjenjuje bonske ovlasti, već je poručio da onaj koji bira izolaciju mora računati s posljedicama. Vjerujem da je iskorak Dodika i Silajdžića u stvari prepoznavanje tih poruka i izbjegavanje sankcija, te otvaranje jednog ubraznog ritma za sve. Vjerujem da nećemo izabrati izolaciju i da ćemo u konačnici naći rješenje za reformu policije.
NN: Kako ocjenjujete rad Savjeta ministara BiH?
RAGUŽ: Vijeće ministara BiH ne funkcionira izvan ukupnog političkog konteksta. Politički kontekst je bio ozbiljna politička kriza, zaostajanje BiH za integracijskim procesima. Činjenice da već duže vremena postoji status kvo oko reforme policije i nemogućnost da se politički lideri dogovore ostavile su trag na funkcionalnost i efikasnost Vijeća ministara BiH. Ali vjerujem da bi s postizanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, i šansom koju bi svi skupa dobili, Vijeće ministara BiH moglo dati znatno veći rezultat jer tamo postoje osobe koje imaju kapacitet da po ustavnim kompetencijama odrade kvalitetno ono što je uloga Vijeća ministara BiH. Sada to nije slučaj u cjelosti. A moguće je uspostaviti kvalitetniji odnos između Vijeća ministara BiH i parlamenta BiH. Na zakone koje BiH treba da donositi predugo se čeka i neka pitanja za ovu zemlju moraju biti otvorenije postavljana i od samog Vijeća ministara BiH.
Sukobi u Savjetu ministara odražavaju ukupne odnose u zemlji
NN: Da li su sukobi unutar Savjeta ministara BiH najveća prepreka njegovom uspješnijem radu?
RAGUŽ: Ukupni politički odnosi su presudni, ali Savjet ministara BiH ima puno više mogućnosti nego što to sada koristi. Sukobi unutar Vijeća ministara BiH odražavaju ukupne odnose u zemlji. Vijeće ministara BiH ne treba uvijek da čeka šta će se politički lideri dogovoriti. U okviru onog što mu Ustav propisuje, Vijeće ministara BiH treba da bude zakonodavno, izvršno i funkcionalno odgovornije, i pogotovo transparentnije, te da pokreće važna pitanja za ovu zemlju. Infrastruktura, putevi i integracije su važna pitanja iz nadležnosti Vijeća ministara BiH i mislim da imaju puno više prostora za otvaranje značajnih pitanja nego što to i čine.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.