BANJALUKA - Zelene površine u urbanim zonama predstavljaju ključan segment koji obezbjeđuje potreban kvalitet života za stanovništvo, izjavila je Marijana Kapović Solomun, kandidat SNSD-a za odbornika u Skupštini grada Banjaluka.
Prema njenim riječima postoje standardi Evropske agencije za životnu sredinu, koji propisuju 10 do 15 kvadratnih metara po glavi stanovnika, s tim da svaki stanovnik treba imati pristup zelenoj površini na udaljenosti ne većoj od 300 metara od mjesta gdje živi.
"Agresivna urbanizacija i betonizacija životnog prostora bez poštovanja minimuma standarda, sa svega par zasađenih stabala koja ispunjavaju estetsku, a ne suštinsku funkciju, vodi nas ka budućnosti u kojoj će građani živjeti u betonskim kvartovima, suočavajući se sa ekstremnim temperaturama ljeti, zagađenim vazduhom naročito zimi, bez potrebnih zona u kojima se svaki stanovnik osjeća ugodno", dodaje Kapović Solomun.
Ističe da je čovjek oduvijek bio vezan za prirodu i svako udaljavanje od prirode vodi ka lošijem kvalitetu života, što utiče i na zdravlje ljudi u gradovima.
"Sa druge strane, zelene površine zahtijevaju stručan pristup, na način da se brižljivo odaberu vrste koje se unose (što je posebno važno kod podizanja novih parkova ili aleja), a onda i primjenu mjera njege i kontrole zdravstvenog stanja, naročito u prvim godinama života dok biljka ne ojača. Kontrola zdravstvenog stanja je mjera koja se mora sprovoditi redovno i kod starijih stabala gradskih zona", dodala je Kapović Solomun koja je i professor na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci.
Betoniranje površina unutar postojećih parkova ili drugih zelenih prostora, kako kaže, se može tolerisati samo ukoliko je zaista nužno.
"Struka uvijek pribjegava očuvanju parkova na način da unutar njih postoji minimum antropogenizacije i samo onda kada je funkcionalno neophodna. Postoji mnoštvo prirodnih materijala od koji se mogu napraviti staze za šetnju i to uvijek mora biti prvi izbor. Osim toga, koncept tzv. šumskih parkova u urbanim sredinama je nešto čemu se sve više pribjegava, kako bi se stanovništvu dao prostor koji veoma podsjeća na šumu, sa stazama koje su utrte od strane ljudi, bez imalo betona. Rekonstrukcija bilo koje gradske zelene površine (ukoliko nije u pitanju totalna rekonstrukcija) na način da se uvodi teška mehanizacija, koja oštećuje i kida korijenov sistem stabala, mehanički oštećuje koru i slično, je apsolutno neprihvatljiva", smatra ona.
Prema njenim riječima kao i u svakoj branši, tako je i ovdje potreban planski i stručan pristup ljudi čije znanje uvijek treba iskoristiti za dobrobit šire društvene zajednice.
"Obrazovanje je jedini istinski pokretač napretka, razvoja i opstanka društva i niko ne bi smio biti ravnodušan prema tome", dodala je Kapović Solomun.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
