BiH

Kao odgovor na preglasavanje prije 33 godine osnovana Skupština srpskog naroda

Kao odgovor na preglasavanje prije 33 godine osnovana Skupština srpskog naroda
Foto: N.N. | Kao odgovor na preglasavanje, prije 33 godine osnovana Skupština srpskog naroda

BANJALUKA - Narodna skupština Republike Srpske osnovana je na današnji dan prije 33 godine, i tog dana, praktično je započeo proces stvaranja Republike Srpske.

Odluku o osnivanju Skupštine srpskog naroda u BiH donijeli su poslanici koji su izabrani na izborima u jesen 1990. godine, saopšteno je iz Narodne skupštine Republike Srpske.

"To je bio jasan odgovor na preglasavanje u parlamentu BiH i na jednostrani akt secesije od tadašnje zajedničke države Jugoslavije", rekao je Dragan Kalinić, bivši predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.

Kasnije, odnosno 9. januara 1992. godine i prije ratnih sukoba, poslanici su usvojili Deklaraciju o proglašenju Republike Srpskog Naroda Bosne i Hercegovine.

Ovaj dan se u Republici Srpskoj obilježava kao Dan Republike.

Dalje, Narodna skupština Republike Srpske 28. februara 1992. godine donijela je Ustav Republike Srpske i Ustavni zakon za njegovo sprovođenje, čime je formalnopravno nastao državno-pravni subjektivitet srpskog naroda.

Nakon izbijanja rata, sjedište Skupštine izmješteno je u Pale, a od 1998. godine sjedište Narodne skupštine Republike Srpske je u Banjaluci.

Sastav Narodne skupštine Republike Srpske čine 83 narodna poslanika izabrana na neposrednim parlamentarnim izborima.

Prvi poslijeratni izbori održani su 1996. godine. Do tada, Skupštinu su činili poslanici koji su bili izabrani na prvim višestranačkim izborima u BiH 1990. godine, kao poslanici tadašnje Skupštine Socijalističke republike BiH.

Do 2002. godine narodni poslanici birani su na mandat u trajanju od dvije godine, a od 2002. godine poslanici se biraju na četvorogodišnji mandat.

Prvi predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske bio je Momčilo Krajišnik u periodu od 25. oktobra 1991. godine do 1996. godine.

Na Prvoj konstitutivnoj sjednici Drugog saziva, održanoj 19. oktobra 1996. godine, za predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske izabran je Dragan Kalinić, koji je ponovo izabran na čelo parlamenta u Trećem skupštinskom sazivu 12. januara 1998. godine.

Narodna skupština, na sjednici održanoj 15. i 16. juna 1998. godine, donijela je Odluku o razrješenju predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Dragana Kalinića, a na istoj sjednici za predsjednika parlamenta izabran je Petar Đokić.

Četvrti saziv parlamenta konstituisan je nakon izbora 1998. godine, a za predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, na konstitutivnoj sjednici, održanoj 4. novembra 1998. godine, ponovo je izabran Petar Đokić.

Za predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, na sjednici održanoj 16. decembra 2000. godine, izabran je Dragan Kalinić. On je sa ove pozicije smijenjen 29. juna 2004. godine odlukom visokog predstavnika pod optužbom "da pomaže haškim optuženicima".

Nakon smjene Dragana Kalinića za predsjednika parlamenta izabran je Dušan Stojičić na sjednici Narodne skupštine održanoj 20. jula 2004. godine.

Na sjednici održanoj 28. februara 2006. godine za predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske izabran je Igor Radojičić, koji je za predsjednika parlamenta Srpske izabran i u mandatu Osmog skupštinskog saziva, na sjednici održanoj 15. novembra 2010. godine.Na izborima 2014. godine izabran je Deveti saziv Narodne skupštine, a na konstitutivnoj sjednici, održanoj 24. novembra 2014. godine, za predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske izabran je Nedeljko Čubrilović.

Čubrilović je izabran za predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske i u njenom Desetom sazivu, na sjednici održanoj 19. novembra 2018. godine.

Aktuelni predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić na čelo parlamenta izabran je na konstitutivnoj sjednici 11. saziva održanoj 15. novembra 2022. godine.

Povodom obilježavanja 33. godišnjice osnivanja Narodne skupštine danas će u Banjaluci biti održana promocija knjige "Armatura suvereniteta", što je kako je rekao Stevandić monografija dokumenata.

"U ovoj monografiji nema fotografija nijednog predsjednika Skupštine, ali imaju sve odluke koje su donesene. Monografija pokazje jedan dijagram sazrijevanja i odrastanja Republike Srpske. Ova knjiga govori o našim nastojanjima da budemo slobodni i da donosimo odluke. Simbolično "Armatura svuereniteta" počinje Odlukom o osnivanju Skupštine sprskog naroda, a završava Deklaracijom o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda, koja je donijeta na Prvom svesrpskom saboru", rekao je Stevandić za RTRS.

 

 

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije