BANJALUKA - Ukoliko vam, dok listate "storije" na Instagramu, neprestano iskaču kandidati na predstojećim lokalnim izborima, niste jedini - ove godine je to, vjerovatno, učestalije nego ikad prije.
Istina, oni koji pokušavaju da se dodvore biračima smješkaju nam se i sa velikih plakata i bilborda, ali je opšti utisak da se kampanja sve više seli na ekrane mobilnih telefona, odnosno na društvene mreže.
Primijetili su to i analitičari, a njihova tumačenja su različita, pa tako neki od njih imaju jasnu računicu - stariji birači su, uglavnom, odavno opredijeljeni, pa se kandidati bore za naklonost mlađih, a gdje ih drugo "pronaći", ako ne pored telefona?
"Postoji više razloga zašto stranke sve više biraju društvene mreže kao glavni način komuniciranja. Osnovni razlog jeste dopiranje do neopredijeljenih glasača, koji se uglavnom nalaze među mlađom populacijom. Starija populacija već ima utvrđene stavove i preferencije od kojih rijetko kada odstupa, stoga nema svrhe plaćati skupe reklame i bilborde kako bi se do njih došlo", kaže za "Nezavisne novine" politikolog Mirko Matić.
Prema njegovim riječima, mladi koji nemaju izgrađene političke stavove meta su marketinškog djelovanja partija, i upravo su oni ti koji će odlučiti ko će ove izbore dobiti. Kako dodaje, uzimajući u obzir da su mladi aktivni na društvenim mrežama, za očekivati je da će se i politička kampanja tamo voditi.
"Takođe, ovaj vid kampanje je dosta jeftiniji i fleksibilniji, ako izuzmemo plaćene reklame, radi se o besplatnoj kampanji koja je pristupačna kako velikim, tako i malim strankama. Upravo je to razlog zašto se sve više pojedinaca popularnih na Instagramu uključuje direktno u kampanju. Ovaj vid djelovanja daje mogućnost manjim strankama ili političkim akterima da prodru do potencijalnih glasača, pa i da privuku ogromnu pažnju javnog mnjenja, poput Donalda Trampa u Sjedinjenim Državama ili Draška Stanivukovića kod nas. Ono što se može sa sigurnošću reći - djelovanje stranaka se bespovratno seli u sferu društvenih mreža i oni koji ne prihvate ovu novu realnost nemaju budućnost", kaže Matić.
I politikolog Nikolina Lozo saglasna je sa tvrdnjom da su se političke stranke i kandidati sa bilborda "preselili" na društvene mreže.
"Razlog za tako nešto je što putem društvenih mreža mogu doći do šire publike i plasirati im veći broj poruka. Stranke prate savremene trendove i mi vidimo da je taj trend došao i kod nas. Još jedan od razloga zašto stranke koriste društvene mreže jeste to što žele da dođu do mladih glasača koji najviše vremena provode na tim mrežama. Na kraju, treći razlog jeste taj što je oglašavanje na društvenim mrežama i internetu mnogo isplativije u odnosu na bilborde", ističe Lozo za "Nezavisne novine".
Politikolog Mihajlo Mašić napominje da je razvoj interneta svakako doprinio tome da je on zapravo sada glavno sredstvo za vođenje kampanje. Ranije su, ističe, televizija i bilbordi bili glavni način predstavljanja, međutim, sada kad većina naših građana koristi internet, kandidati koriste tu besplatnu mogućnost promocije i političkog marketinga.
"Naravno, televizija i plakati postoje i dan-danas, ali u značajno manjoj mjeri nego u prošlosti. U Republici Srpskoj internet marketing u izbornoj kampanji posebno je postao popularan nakon pobjede aktuelnog gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića na lokalnim izborima. On je u najvećoj mjeri koristio usluge interneta u svojoj kampanji prije četiri godine i od tada vidimo samo rast te vrste marketinga u izbornim kampanjama", kaže Mašić za "Nezavisne novine".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.