SARAJEVO, BANJALUKA - Ustavni sud Bosne i Hercegovine u četvrtak će razmatrati zahtjev Denisa Zvizdića, zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma, i četiri poslanika Doma naroda za ocjenu ustavnosti Izbornog zakona Republike Srpske, a koji je još u julu upravo od Ustavnog suda BiH stavljen van snage.
Zvizdiću i delegatima sporne su nadležnosti Republičke izborne komisije pa će tako Ustavni sud BiH odlučivati da li je u skladu sa Ustavom BiH odredba da Republička izborna komisija donosi odluku o održavanju neposrednih izbora u Republici Srpskoj. Osim toga, sporno im je i da Republička izborna komisija koordiniše, nadgleda, reguliše zakonitost rada gradskih, odnosno opštinskih izbornih komisija i biračkih odbora.
Zahtjev za ocjenu ustavnosti odnosi se i na član Izbornog zakona Republike Srpske koji govori da Republička izborna komisija ovjerava političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata za učestvovanje na republičkom i lokalnom nivou vlasti te izdaje uvjerenje licima koja su dobila mandat.
Ustavni sud BiH odlučivaće i da li je u skladu sa Ustavom BiH i odredba koja govori da Republička komisija vodi birački spisak za teritoriju Republike Srpske, da je odgovorna za tačnost, ažurnost i ukupni integritet biračkog spiska te da utvrđuje broj i raspored biračkih mjesta u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine.
Vukota Govedarica, član Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske, rekao je da je procedura pred Ustavnim sudom BiH samo nastavak sulude, prevarantske i političko-šizofrene ideologije, ako ona uopšte i postoji.
On kaže da sve piše u Dejtonskom mirovnom sporazumu koji je tačno predvidio privremenu izbornu komisiju, tzv. PIK, a predvidio je i kako izgleda Centralna izborna komisija te da je sve to ustavna i dejtonska norma.
"Sve što sam rekao dok je taj zakon bio u proceduri se obistinilo. Nikada nije postojala ozbiljna namjera da se donese Izborni zakon Republike Srpske i to je bila samo jedna u nizu jeftinih zabava u organizaciji režima. Nikada nije postojala ozbiljna namjera da se taj zakon donese i oni koji su ga donosili, a naročito oni koji su ga pisali, bili su svjesni da ga, najblaže rečeno, da ne uvrijedim nikoga, mogu okačiti mačku o rep", rekao je Govedarica za "Nezavisne".
Komentar u vezi sa Izbornim zakonom Republike Srpske i činjenicom da će o njemu odlučivati Ustavni sud BiH smo pokušali dobiti i od Nenada Stevandića, predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, koji je i predsjednik Odbora za ustavna pitanja Republike Srpske, ali se nije javljao na mobilni telefon.
Podsjećanja radi, Narodna skupština Republike Srpske Izborni zakon usvojila je u aprilu, ali je na snagu stupio tek 17. jula ove godine. Samo sedam dana poslije toga Ustavni sud BiH je Izborni zakon BiH stavio van snage do konačne odluke o zahtjevu za ocjenu ustavnosti.
Obrazlažući tu svoju odluku, Ustavni sud je ocijenio očiglednim da okolnosti tog predmeta pokreću vrlo ozbiljna i složena pitanja ustavnosti osporenog Izbornog zakona Republike Srpske.
"Naime, odredbama osporenog zakona regulišu se pitanja koja su već regulisana Izbornim zakonom BiH, te se Republičkoj izbornoj komisiji Republike Srpske daju nadležnosti koje ima Centralna izborna komisija BiH, uz istovremeno stavljanje van snage određenih odredaba Izbornog zakona BiH", saopšteno je tada iz Ustavnog suda BiH.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.