BEČ - Hrvatski ministar inostranih poslova Gordan Grlić Radman rekao je u petak da Hrvatska podržava zemlje "zapadnog Balkana" u pristupanju Europskoj uniji, ali pod uslovom da ispune kriterijume koje postavlja Brisel, te da se njihove spoljne politike usklade s onima EU.
"EU ostaje otvorena za sve zemlje 'Zapadnog Balkana', ali njihovo buduće članstvo i perspektiva ovisi o vlastitim postignućima i provođenju reformi, te ispunjenju kriterija i mjerila. Kao što je Hrvatska to isto učinila prije više od 11 godina odradivši težak posao", rekao je Grlić Radman za TV Beč.
On se u petak u sklopu inicijative "Prijatelji Zapadnog Balkana" sastao u Austriji s ministrima inostranih poslova BiH, Crne Gore, Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije.
"Kada govorimo o nekim zemljama zapadnog Balkana važno je reći da njihova vanjska politika mora biti 100 posto usklađena, u punini, s europskom zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom", rekao je nakon sastanka održanog u srednjovjekovnom samostanu Stift Gottweig, udaljenom 75 kilomatera od Beča.
Sastanku zatvorenom za medije prisustvovali su i ministri inostranih poslova Austrije, Slovenije, Italije, Češke, Slovačke i Grčke koje su članice EU.
"Prijatelji Zapadnog Balkana" je inicijativa koju je 2023. pokrenuo austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenber "u cilju pružanja podrške postupku proširenja EU". Prvi takav sastanak bio je održan prije četiri mjeseca u Rimu.
"Ovo je bio drugi sastanak na kojem smo čuli poglede tih zemalja i njihova postignuća (u procesu pristupanja)", izjavio je Grlić-Radman.
Crna Gora, Srbija, BiH, Sjeverna Makedonija i Albanija kandidati su za članstvo u EU, podsjeća Fena.
"Želimo im pomoći svojim iskustvom i svojom ekspertizom. Važne su sigurnost i promocija regionalne sigurnosti, te dobrosusjedski odnosi. To je temelj", napomenuo je hrvatski ministar.
Rekao je da se "potrebno suočiti s prošlošću" i "ne posezati za nekim temama koje mogu još više proširiti otvorene rane raspada bivše države (Jugoslavije)".
"Potrebno se okrenuti budućnosti i naravno riješiti otvorena pitanja, ali u duhu dobrosusjedskih odnosa i sukladno vladavini prava sadržanih u 23. i 24. poglavlju (pristupnog postupka s EU)", izjavio je Grlić Radman.
Poručio je da za zemlje "Zapadnog Balkana" neće biti "prečaca" i "političkih puteva", nego "pravnih" koje propisuje EU.
Ministri su razgovarali i o potrebi jačanja putne, željezničke i plovidbene infrastrukture.
"Ona će imati utjecaja na sigurnost i stabilnost zapadnog Balkana i na jačanje slobodnog zajedničkog tržišta", rekao je hrvatski ministar.
Podsjetio je okupljene na "potrebu snažnije energetske diverzifikacije" i sticanja nezavisnosti od trećih zemalja.
"Prije svega o Rusiji", naglasio je Grlić Radman. "A Hrvatska tu može poslužiti kao model. Ona je već postala energetsko čvorište za širu regiju (...) Slovenije, Mađarske , Slovačke , Italije i Njemačke", dodao je.
Rekao je da Hrvatska želi "pomoći" zemljama zapadnog Balkana da i one smanje istu zavisnost.
"Za Hrvatsku je zato važna provedba projekta Južne interkonekcije koja bi vodila prema BiH", rekao je.
Grlić Radman je prethodno bio i na sastanku ministara inostranih poslova 14 podunavskih zemalja.
Ministri Njemačke, Austrije, Češke, Slovačke, Slovenije, Hrvatske, Mađarske, Srbije, BiH, Crne Gore, Bugarske, Rumunjske, Moldavije i Ukrajine sastali su se na svom godišnjem forumu, a domaćin je bila Austrija. Te zemlje od 2011. godine sarađuju u sklopu političkog okvira "Strategija Evropske unije za podunavsku regiju" (EUSDR), u kojem je Evropska komisija savjetnik. Austrija do kraja godina predsjeda tim okvirom.
Austrijski funkcioneri rekli su novinarima da je toj zemlji proširenje EU na jugoistok jedan od prioriteta vanjske politike zbog tradicionalnih veza s tim dijelom Europe i širenja tržišta za austrijske kompanije, prenosi Hina.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.