SARAJEVO – Evropska unija ponudila je direktnu pomoć Bosni i Hercegovini od 20 miliona evra za poplavljena područja, s tim da će i pored te pomoći BiH imati pristup Evropskom fondu solidarnosti.
Ursula fon der Lajen, predsjednik Evropske komisije nakon sastanka sa Borjanom Krišto, predsjedavajućom Savjeta ministara BiH rekla je da je Fond solidarnosti otvoren za BiH ali da je odlučeno da se odmah mobilizuju sredstva od 20 miliona evra.
Fon der Lajenova je rekla i da je BiH daleko odmakla te da je uz puno posvećenosti i odlučnosti doša do kandidatskog statusa te da je ostalo još dosta toga do formalnog otvaranja pregovora.
Ona je rekla da je BiH bezbroj puta u prošlosti pokazala da može ostvariti rezultat kada nastupa jedinstveno te da će u njenom drugom mandatu proširenje biti apsolutni prioritet zbog čega je ključno nastaviti raditi.
Govoreći o Planu rasta za zapdni Balkan, fon der Lajenova je rekla da je to "naša mapa puta koja treba da omogući integrisanje privrednih djelatnosti na naše zajedničko tržište", navodeći i da se tržište EU na taj način otvara kompanijama iz BIH.
"Za to su potrebne reforme, ali za te reforme su osigrana sredstva. BiH zaslužuje ovu priliku", rekla je fon der Lajenova.
Govoreći o inicijativi, odnosno investicionom planu za zapadni Balkan, predsjednik Evropske komisije je rekla da je kroz taj mehanizam do sada mobilizovano tri milijarde evra te da je vizija da BiH postane punopravna članica EU.
Nakon sastanka Krišto je rekla da je BiH bila u određenim teškoćama kada je riječ o donošenju odluka i radu institucija što je posljedica izbora ali da vjeruje da je to iza BiH.
"Savjet minsitara BiH je radilo i izvršavalo u kontinuitetu svoje obaveze", rekla je Krišto dodajući daj e Sporazum sa FRONTEX u potpunosti usvojen te da je spreman za potpis.
Naglasila je da BiH očekuje dosta posla kao što je imenovanje glavnog pregovarača i njegova dva zamjenika ali i obaveza koje se odnose na zakon o graničnoj kontroli, zakon o sudu, zakon o VSTS-u, zakon o zaštiti ličnih podataka ali i Izborni zakon Bosne i Hercegovine koji opterećuje odnose i prilike u BiH.
"Urađeni su zakoni na nivou resora i kroz radne grupe i upoznata sam sa nesugalsicama i ne vidim da se radi o krupnim političkim pitanjima o kojima se ne možemo dogovoriti", rekla je Krišto.
Ona je rekla da je bilo govora i o Planu rasta te da je tu "ljestvnica visoko podignuta kada je riječ o BiH" ali da je i tu od 113 obaveza rješeno 111 te da je ostalo još da se riješi ono što se odnosi na Ustavni sud BiH, i odlučivanje u Konkurencijskom savjetu BiH.
"Mi smo kroz usmene razgovore informisani da nas očekuju još tri dodatne mjere, a to su vizni režim, borba protiv korupcije i kriminala i budžetski monitoring i o tome ćemo se izjašnjavati", rekla je Krišto.
Govoreći o Sporazumu o slobodi kretanja, Krišto je rekla da ne vidi ni jednog razloga da to BIH ne potpiše s obzirom da su ga potpisale sve zemlje regiona.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.