BANJALUKA- Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanovićeva izjavila je da će Republika Srpska imati adekvatan odgovor ukoliko Kristijan Šmit nametne zakon o imovini, ali da je rano o tome govoriti.
Cvijanovićeva je istakla da bi za BiH bilo veoma dobro, da on kao stranac ne radi ništa i da ne uzurpira ovlaštenja demokratski izabranim institucijama.
"Da misli dobro BiH vjerovatno bi zauzeo drugačiji pristup, kao i oni koji ga savjetuju i ohrabruju da bude takav. Ali, ja ne smatram da on misli dobro BiH, bez obzira na priče i fraze koje širi okolo", rekla je Cvijanovićeva za RTRS.
Ona smatra i da je neprihvatljivo za budućnost BiH da stranac može da uzurpira unutrašnje odnose demokratski izabranih institucija i da mu se dozvoli da on nešto rješava.
"Svijet jeste borilište, političko, geopolitičko, finansijsko, ali mislim da treba da njegujemo svijest i ukazujemo na to da je najzdravije za BiH i njenu budućnost da se poštuju odluke ljudi koji se nalaze na čelu njenih institucija", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da nisu dobri obračuni stranih faktora sa domaćim političkim liderima koji su demokratski, legalno i legitimno izabrani na izborima od građana, te da nije normalno da im stranci otvoreno šalju poruke - ovo smijete, ovo ne smijete.
"Šta će nam onda izbori ako dođe i interveniše taj nelegalni Kristijan Šmit i ne znam ko je prije bio? Za mene je normalno kad sjedim sa svojim kolegom, bio on Srbin, Hrvat, Bošnjak, Italijan ili Ukrajinac koji živi u Srpskoj. Ako želimo zajedno da rješavamo stvari bez nametanja, onda smo ih riješili, a sve s ciljem da ih ne ostavljamo otvorene i neriješene budućim generacijama, jer su ranije nekad često dolazile na naplatu i značile nešto loše", rekla je Cvijanovićeva.
Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da su i BiH i EU krive što Evropa "neće BiH", te da Unija ima pogrešan pristup.
Cvijanovićeva je navela da to nije izolovan slučaj, te da je cijeli odnos prema zemljama zapadnog Balkana vrlo pogrešan i usporen, a ostaje da se procjenjuje da li je to zato što je Evropa tako htjela ili zato što joj je tako rečeno.
"Pogrešan je pristup. Ako 20 i kusur godina govorite o evropskoj perspektivi i nakon 20 godina dođete u priliku da kažete da formalno donosite odluku o početku pregovora, a njih još nema u pragmatičnom, operativnom smislu, onda to nikako nije dobar pristup", smatra Cvijanovićeva.
U tom kontekstu, ona je navela primjer Sjeverne Makedonija koja je od statusa kandidata do početka pregovora čekala 15 godina, te podsjetila da Srbiju sa velikom administrativnom strukturom, potencijalima, resursima, finansijskom i demografskom osnovom kakvu nema nijedna druga zemlja u okruženju, opterećuju pričom o odnosima Beograda i Prištine.
"Ako smo ušli u neki voz, ne treba da ganjamo imaginacije u nekim zemljama, već standardizaciju kakvu ima EU. Međutim, nama uvijek veći problem predstavljaju ti specifični uslovi, jer je EU sebi dala diskreciono pravo da pored svih propisanih kriterijuma i uslova, a što jeste standardizacija, uvijek ima specifičnu grupu zahtjeva prema nekoj zemlji", rekla je Cvijanovićeva za RTRS.
Za BiH je, dodala je, to uvijek bilo veće opterećenje od standardizacije.
"Za BiH je bilo opterećenje da umjesto da ustavnu strukturu, sa svim nivoima vlasti u BiH stavite u funkciju, organizovanog kretanja ka EU, vi stalno tražite da nešto bude prebačeno na nivo BiH i tako dalje. Mnogo je izgubljenog vremena, ali ne posmatram BiH tu izlovano", pojasnila je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, fokus EU o pitanju finansijskih sredstava i svake druge podrške odlazi prema zemljama tipa Ukrajine, Moldacije, istakavši da se BiH ne može ostaviti po strani nakon svega što se pred nju postavilo, od evropskih partnerstva za koja je trebalo ispunjavati uslove, preko studije izvodljivosti, zaključivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, zatim uslove za kandidatski status, pa uslove koje čeka za početak pregovora.
"Rekli su nam da imamo 14 prioriteta, pa su rekli da moramo raditi na svih 14 prioriteta inače nema mrdanja, onda su rekli da moramo raditi na osam prioriteta... To nije dobar odnos", istakla je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva je navela da je kao političar i građanin uvijek bila za EU agendu, zbog trgovinskih veza, investicija, blizine, ekonomskih i bezbjednosnih razloga.
I sada smatra da BiH treba da bude u EU, mada je ona suočena sa brojnim problemima, koji su ekonomske, finansijske, ali i bezbjednosne prirode.
"U mnogome su posrnuli, a ovaj rat je iscrpio i njih. Ali, čovjek mora da posmatra stvari strateški. Nisu ni politika ni život za jedan dan, gledate cijeli milje i razumijete da vi tu pripadate, ali nisam zadovoljna odgovorom koji dobijamo sve ove godine", rekla je Cvijanovićeva.
To je, smatra Cvijanovićeva, odgovor velikog traženja i odgovor u kojem nema dosljednosti.
"To je odgovor u kojem tražite da neko odustane od svog ustava onako uprijeko, a svi znamo da su zemlje mijenjale pojedine stvari u okviru svojih ustavnih rješenja u momentu kada treba da počnu da preuzimaju na sebe obaveze koje proističu iz članstva u EU. A oni sad od BiH traže nešto što će biti potrebno za 10 ili 20 godina. Da li je to realno", upitala je Cvijanovićeva.
Opstanak BiH, tvrdi Cvijanovićeva, zavisi od ljudi koji su u okviru nje, od toga da li će pojedini moći da smanje prevelike apetite ili neće moći da se odupru izazovu da proždru sve druge.
Ona je, kako kaže, za to da se traže kompromisi svih u okviru BiH, zajednička rješenja, da se strateški odnosi prema strateškim pitanjima, navodeći da ovo sada liči na haos u kojem se sve zloupotrebljava.
"Počinjem da sumnjam da mnoge moje kolege iz političkog Sarajeva uopšte žele evropski put. Mislim da njima evropski put više služi kao put preko kojeg će se obračunati sa Republikom Srpskom u smislu da će joj se oduzeti neka nadležnost ili da će neki Evropljanin reći da se nešto mora prebaciti na nivo BiH", rekla je Cvijanovićeva.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.