BRISEL - U svjetlu rata u Ukrajini i pogoršanja bezbjednosne situacije u Evropi, sve zemlje počele su izdvajati značajnija sredstva za odbranu. Sektor odbrane i namjenske industrije u Evropi nakon završetka Hladnog rata značajno je smanjen jer se vjerovalo da je nakon završetka ratova na Balkanu devedesetih u Evropu konačno došao mir, pa je tek nekoliko evropskih zemalja doseglo cilj od dva odsto izdvajanja za odbranu i bezbjednost.
Međutim, ruska intervencija u Gruziji, aneksija Krima 2014, pa onda i puna invazija na Ukrajinu u februaru 2022. godine, koja je prerasla u rat neviđen u Evropi još od Drugog svjetskog rata, natjerale su brojne zemlje u Evropi da počnu značajno da izdvajaju za odbranu, a dvije neutralne zemlje - Švedsku i Finsku, da uđu u NATO. I SAD, ali i EU, pozivaju na povećavanje izdataka za odbranu, koja se usmjeravaju u otvaranje novih proizvodnih kapaciteta, modernizaciju oružanih snaga i druge namjene. Čak je i Njemačka, nakon februara 2022. godine, uvela poseban budžet za modernizaciju zapuštenih oružanih snaga, posebno jer se vjeruje da bi rat u Ukrajini mogao trajati mnogo godina.
Džulijane Smit, ambasadorka SAD u NATO-u, u intervjuu za RSE pozvala je i zemlje zapadnog Balkana, uključujući i BiH, da počnu da izdvajaju više za svoju bezbjednost. Trenutno je budžet Ministarstva odbrane BiH tek oko 400 miliona maraka, što je znatno ispod dva odsto bruto domaćeg proizvoda, koji iznosi oko 40 milijardi maraka. S obzirom na to da se zbog komplikovanih unutrašnjih odnosa, specifičnosti u kojima se Oružane snage BiH nalaze i nemogućnosti postizanja dogovora o zajedničkoj viziji u bliskoj budućnosti ne može očekivati značajnije povećanje izdvajanja, NATO je u februaru prošle godine odobrio paket pomoći koji bi BiH trebalo da pomogne u najprioritetnijim oblastima kad je u pitanju odbrana.
Smitova je rekla da NATO ima poseban odnos sa BiH, Kosovom i Srbijom, s tim da treba napomenuti da su odnosi s Kosovom posebno zakomplikovani jer nekoliko značajnih članica Alijanse ne priznaje njegovu nezavisnost.
Što se tiče BiH, Smitova je istakla da će činjenica da BiH želi da pristupi članstvu pomoći u raspravama šta se može učiniti za jačanje njenih oružanih snaga. Inače, OS BiH su jedna od nekoliko institucija u kojoj su tri nekada zaraćene komponente našle način da sarađuju i na taj način otklone neposrednu opasnost od novog oružanog sukoba.
Jedina zemlja u regionu koja ne želi članstvo je Srbija, a Smitova ističe da je to njena suverena odluka na koju ima puno pravo.
"Ali Srbija ima partnerstvo sa Alijansom, u kojoj smo u mogućnosti da treniramo sa njima i radimo sa njima na svim specifičnim potrebama koje imaju kada je u pitanju sajber bezbjednost ili rad na modernizaciji njihovih snaga. Oni mogu odrediti kako žele da rade sa Alijansom", rekla je ona.
Trenutno najveću odgovornost za vojnu bezbjednost u BiH ima vojna misija EU, EUFOR "Althea", koja je preuzela odgovornost ne samo za obuku pripadnika Oružanih snaga BiH, već i za čuvanje stabilnosti u zemlji. EU je u nekoliko navrata donirala značajna sredstva za jačanje bezbjednosti, a posljednji put prije nešto više od godinu dana, kada je uplatila deset miliona evra za trening, deminiranje i jačanje medicinskih kapaciteta.
Ipak, i EU i SAD se slažu da bi BiH morala preuzeti veći stepen odgovornosti za svoju bezbjednost, prvo kroz ublažavanje retorike i okretanja ka saradnji i stvaranju uslova za smirivanje političke situacije, a onda dugoročnije i da radi na jačanju ljudskih i materijalnih kapaciteta.
Da bi BiH bila zemlja izvoznik stabilnosti i bezbjednosti, mora doći do smirivanja političke situacije u zemlji, ali tu ulogu ne može preuzeti ni EUFOR ni NATO, već mora doći kao proizvod unutrašnjeg kompromisa. Kada do tog kompromisa dođe, realno je očekivati i da će doći do dogovora o potrebnim izdvajanjima za Oružane snage BiH i bezbjednost.
Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.