SARAJEVO - Biljana Simeunović, potpredsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) zbog neslaganja sa Halilom Lagumdžijom, predsjednikom VSTS-a podnijela je ostavku na ovu funkciju, ali će ostati na funkciji člana VSTS-a.
Sjednica VSTS-a je u toku, a na ovaj potez Simeunovićeva se navodno odlučila, između ostalog i zbog pisma koje je Lagumdžija uputio OHR-u, odnosno Kristijanu Šmitu, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika.
U svom pismu, Lagumdžija je naveo da je VSTS podržao orginalni prijedlog izmjena Zakona o VSTS-u, ali da je nakon toga došlo do izmjena koje VSTS ne podržava.
On je naveo da usvojene izmjene, o kojima će danas raspravjati i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH ne prate potrebne reforme zbog kojih se uopšte i krenulo u usvajanje zakona, naglašavajući da ukoliko bude usvojeno, neće omogućiti VSTS-u efikasniju provjeru imovine sudija i tužilaca.
"Usvojeni tekst Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o VSTS BiH sadrži intervencije na tekst koje nisu usaglašene sa VSTS-om, niti sa Mišljenjem Venecijanske komisije, a nema ni podršku šireg kruga međunarodne zajednice koja je pratila reformski proces. Od stajališta navedenih u Mišljenju VSTS-a želimo posebno naglastiti pitanje člana 86c koji je ovako formulisan neće omogućiti očekivano provođenje nadležnosti datih VSTS-u BiH. Zapravo član 86c iz Prijedloga zakona može dovesti do neujednačene primjenjivosti na sudije i tužioce u BiH, jer će njegova primjena ovisiti o primjeni zakonskih i podzakonskih rješenja na nivou entiteta i Brčko distrikta BiH", navodi Lagumdžija u svom pismu.
Inače, član 86c govori o dodatnoj provjeri kojom može biti obuhvaćen cijeli izvještaj ili pojedini navodi iz izvještaja i provodi se ako poređenje dostavljenih podataka u redovnoj provjeri ukazuje na nesrazmjen podataka između finansijskog priliva i finansijskog odliva. U ovom članu se navodi da se dodatna provjera izvještaja može provesti i na osnovu obrazložene prijave fizičkog ili pravnog lica o netačnosti navoda u izvještaju, zatim da se dodatna provjera provodi na najmanje 10 posto podnosilaca izvještaja u kalendarskoj godini.
Prilikom dodatne provjere mogu se prikupiti informacije iz javnih evidencija, matične knjige, poreske evidencije, sudske evidencije, zemljišne knjige, katastra, registra poslovnih subjekata itd.. Takođe, mogu se koristiti i druge evidencije kao što su registri motornih vozila, civilnih avina, čamaca itd.. ali i bankovnih evidencija.
"Kada pristup podacima nije moguće ostvariti direktnim predraživanje elektronskih evidencija ili kada je potrebno prikupiti inforamcije od fizičkih lica, Odjele za provođenje postupka po izvještajima upućuje pisani zahtjev za dostavljanje podataka institucijama nadležnim za provjere u skladu sa odredbama zakona iz oblasti upravnog ili krivičnog postupka, poreskog sistema i bankarskog poslovanja", navodi se u zakonu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.