Kemal Ademović, predsjedavajući delegacije BiH u PS NATO-a, govori o zasjedanju u Bugarskoj, statusu kandidata, ali i očekivanjima od dolaska Olivera Varhejija u Sarajevo.
Prošlog vikenda je u Sofiji, u Bugarskoj, održano proljetno zasjedanje Parlamentarne skupštine NATO saveza. Na ovom 70. okupljanju zemalja Alijanse, Bosna i Hercegovina je imala svoje izaslanike, predsjedavajućeg Delegacije Parlamentarne skupštine BiH u PS NATO-a Kemala Ademovića, inače predsjedatelja Doma naroda u PS BiH, i zamjenika predsjedavajućeg Delegacije Obrena Petrovića.
Petočlana delegacija - Bosanskohercegovačka delegacija u Parlamentarnoj skupštini NATO-a dobila je status kandidata, kaže Ademović i objašnjava šta to znači:
"To je novi status, koji je praktično stupio na snagu usvajanjem izmjena Poslovnika PS NATO-a na zasjedanju u Sofiji. Naša će delegacija biti povećana sa tri na pet članova, moći će da podnosi amandmane na akte koje razmatra PS NATO-a i moći će imati pristup većem broju i formatu sastanaka odbora i pododbora NATO članica, izuzev stalnog odbora NATO-a."
Ne krijući zadovoljstvo, Ademović ističe da je trodnevno zasjedanje bilo poučno.
"Sva tri dana su bila organizovana i baš onako radna. Prvi dan je bio Odbor za obranu i sigurnost, drugi dan Politički odbor. Na ta oba odbora su bili prvi put vrlo značajni i iscrpni izvještaji vezani
za Bosnu i Hercegovinu i Kosovo. Bili su dobri. Ja sam dao neke sugestije, prijedloge kako ih treba ispraviti, a čak sam i pohvalio izvještaj prezentiran u Političkom odboru. Dakle, prikazano je stanje
onako kakvo jeste i mislim da je, kad je u pitanju NATO put Bosne i Hercegovine, situacija puno bolja u odnosu na prethodne dane, nekoliko mjeseci unazad ili godinu", kaže on.
Po vijestima koje su stizale iz Sofije, bilo je više no jasno da je Balkanu posvećena značajna pažnja. Na ovom zasjedanju je Kosovo postalo pridruženi član Parlamentarne skupštine NATO saveza.
"Mislim da je to reakcija na pokušaje destabilizacije regije. Sjećate se incidenta u Banjskoj, kada je paramilitarna grupa iz Srbije pokušala da vojnički uđe na Kosovo? Bio je to oružani incident, eklatantan primjer destabilizacije Kosova, na koji je kosovska policija reagovala brzo i efikasno", kaže Ademović.
Može li se Bosni i Hercegovini desiti slična situacija, pitali smo.
"Uslovno rečeno, može. Istočna granica prema Srbiji je porozna i Granična služba BiH ne kontroliše u najboljoj mjeri tu granicu, imamo nedostatak gotovo 50% policijskih službenika od ukupno predviđenog broja, a to se odražava upravo na tom dijelu granice. Zato ispomoć daju pripadnici Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske. Međutim, prohodnost na toj granici je oko 93%, svih migranata koji uđu u BiH. A oni pređu granicu i ne budu zabilježeni na samoj granici, nego tek negdje u dubini bosanskohercegovačke teritorije, što ostavlja prostor da se eventualno može napraviti neki sličan pokušaj prema Bosni i Hercegovine, za šta Bosna i Hercegovina nema pripremljen institucionalni odgovor kakav je imalo Kosovo. Zato mislim da bi bilo važno raditi na tome da se maksimalno ojača istočna granica ili snagama EUFOR-a, 'Althee' ili snagama NATO-a, raspoređujući dodatne snaga NATO-a, recimo u Brčko, i svakako popunom naše Granične policije, što sam ja već pokrenuo kao inicijativu kroz Dom naroda", napominje naš sugovornik.
Jedan od uvjeta za bilo kakve popune je svakako državni budžet.
"Bilo je najava ovih dana da bi se to moglo desiti uskoro. Ja sam kod zakazivanja sjednice Doma naroda imao neke informacije da bi budžet mogao biti već na toj sjednici, međutim to se nije desilo. Uslovno,
postoje neke raspodjele novčanih sredstava koje treba Federacija da otkoči, a to se nije desilo, bar prema informacijama koje sam ja dobio", kaže Ademović.
Već u ponedjeljak planiran je u Sarajevu treći forum na visokom nivou kojim predsjedava komesar za proširenje Evropske unije Oliver Varheji. Šta možemo očekivati?
"Na tom forumu će sasvim sigurno biti govora o našem budžetu, jer plan rasta, koji je usvojen, neće moći biti implementiran bez usvajanja budžeta. Dakle, ja vidim da će ipak budžet biti vrlo brzo na dnevnom
redu", uvjeren je naš sugovornik.
S obzirom na to da ne prestaju reakcije na usvajanje Rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a, zanimalo nas je šta ona znači za život u Bosni i Hercegovini.
"Rezolucija je dobra stvar za Bosnu i Hercegovinu i satisfakcija prije svega za žrtve i njihove porodice", smatra on.
"Rezolucija nije osuda srpskog naroda. Genocid su, kaže presuda Međunarodnog suda u Hagu, počinile institucije Republike Srpske, policija i vojska RS, a presuđeni su odgovorni pojedinci. Međutim, treba povesti računa o institucijama, mogućoj reorganizaciji Ministarstva unutrašnjih poslova RS.
No, moja ključna poruka je sljedeća: Republika Srpska, da bi pokazala vladavinu prava, treba da ostane multietnička, da više nesrba zapošljava u institucijama RS,
da se pobrine za sigurnost povratnika, da oni, zbog straha, vrijeđanja i oružjima i incidenata koji se dešavaju ne spavaju jednu noć u Federaciji da bi se eventualno drugu noć vratili kući. A to je poruka vlastima Republike Srpske", jasan je Ademović.
Crna kravata i pravosuđe
"Ko god ima veze sa drogom, a to se dokaže, ili sredstvima od droge, ili učestvuje u rasturanju, saučestvuje u toj mafiji, treba, mora biti maksimalno i rigorozno sankcionisan. Za posljednjih tri godine, samo u
Kantonu Sarajevo dobrovoljno se prijavilo 9.300 ovisnika za hospitalizaciju. Znamo šta to znači za cijelo društvo. Mi radimo pronatalitetne mjere, uložili smo puno sredstava u Kantonu Sarajevo u
to i postigli zavidan nivo, a onda imamo situaciju u kojoj se suočavamo sa takvim problemom ovisnosti. Sa druge strane, poznato je da u BiH ima i korumpiranih ljudi u pravosuđu, koji nisu imuni na namještanja i podvale, što se već dešavalo i sa čim smo se suočavali.
I oni moraju biti maksimalno sankcionisani, jer bez vladavine prava svi pozitivni procesi će biti u zastoju ili će se kroz korumpirano pravosuđu upravljati i političkim procesima, kaže Ademović.
"Mogu izgubiti bitku, ali ne i rat"
Edin Garaplija, nekadašnji pripadnik AID-a, podnio je tužbu protiv nekolicine visokih političkih dužnosnika, među kojima je i Ademović.
"Vidio sam to u medijima. Nisam imao vremena prije da se time bavim zbog državnih obaveza i putovanja. Sad ću morati. Ne znam šta je pozadina, ali očigledno je pakovanje. Prema medijskim napisima, koliko vidim, u pitanju je kampanja i ja ću protiv tog čovjeka podnijeti krivičnu prijavu za lažno prijavljivanje, prije svega. Sa druge strane, optužuje me da sam dio duboke države sa Bakirom Izetbegovićem. Imam hrpu primjera koji dokazuju kako se ta duboka država ponašala prema meni - jednom su, kada sam htio otići iz MUP-a i aplicirao na konkurs u 'BH Telecomu', za koji sam ispunjavao sve uslove i bio najbolji kandidat, da bi me zaustavili, poništili konkurs, izmijenili statut preduzeća, dali ovlasti direktoru da može izvršiti imenovanje da više i ne raspisuje taj konkurs.
Taj direktor sačekao je da neki čovjek napuni šest mjeseci radnog staža kao pravnik i njega su zaposlili. Dakle, to je bio odnos prema meni. Onima koji pokušavaju već dugo da se poigravaju sa mnom i kojima sam stalna meta, poručujem: ja se borim protiv kriminala i nikada neću odustati. Mogu izgubiti bitku, ali rat ne mogu izgubiti nikada. Isparavan sam, moja imovina se zna, transparentno je zarađena, provjerljiva je. Ne bavim se nikakvim biznisom, nemam ni trafiku. Potpuno sam posvećen izgradnji države i borbi za državu. Moj radni vijek je prošao u borbi za državu, kaže Ademović.
Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.