Čovječanstvo pati od "narušene percepcije rizika", što nas potiče na aktivnosti i ponašanja koja uzrokuju klimatske promjene i sve veći broj katastrofa širom svijeta, upozorio je UN u utorak.
U novom izvještaju UN-ova Kancelarija za smanjenje rizika od katastrofa (UNDRR) otkrila je da je globalno svake godine u posljednje dvije decenije bilo između 350 i 500 katastrofa srednjeg i velikog razmjera. To je pet puta više od prosjeka u ranije tri decenije, navodi se.
S obzirom na klimatske promjene, očekuje se da će se katastrofalni događaji uzrokovani sušom, ekstremnim temperaturama i razornim poplavama još češće događati. U izvještaju se procjenjuje da ćemo do 2030. godine doživjeti 560 katastrofa širom svijeta svake godine, odnosno prosječno 1,5 katastrofa svaki dan.
Kažu da ignorisanje rizika dovodi čovječanstvo u spiralu samouništenja
UNDRR je saopštio da se nagli porast katastrofa na globalnom nivou može pripisati "narušenoj percepciji rizika koja se temelji na optimizmu, potcjenjivanju i nepobjedivosti". To je, navode, dovelo do političkih, finansijskih i razvojnih odluka koje su povećale ranjivost i dovele ljude u opasnost.
Ignorisanje ogromnih rizika s kojima se suočavamo "dovodi čovječanstvo u spiralu samouništenja", upozorila je u saopštenju zamjenica glavnog sekretara UN-a Amina Mohamed. "Dizanje uzbune govorenjem istine nije samo neophodno nego i presudno", dodala je šefica UNDRR-a Mami Mizutori.
"Nauka je jasna. Jeftinije je preduzeti mjere prije nego što katastrofa razori nego čekati dok se razaranje ne dogodi i reagovati nakon što se to dogodilo", rekla je za Thomson Reuters Foundation. Međuvladin panel za klimatske promjene UN-a upozorio je ove godine da će učinci klimatskih promjena, od vrućina do suša i poplava, postati sve češći i intenzivniji te nanijeti štetu prirodi, ljudima i prostorima u kojima žive.
Čekaj sad, plati poslije
Ignorisanje rizika ima visoku cijenu. Katastrofe širom svijeta koštale su otprilike 160 milijardi evra godišnje tokom posljednje decenije, navodi se u izvještaju. Ali, većina toga otpada na zemlje s nižim dohotkom, koje godišnje u prosjeku gube jedan odsto svog nacionalnog BDP-a zbog katastrofa, u poređenju sa samo 0,1 do 0,2 posto u bogatijim zemljama.
Najteže su pogođene azijsko-pacifičke zemlje koje godišnje gube 1,6 posto BDP-a, objavljeno je u izvještaju uoči globalnog foruma o katastrofama na indonezijskom ostrvu Baliju u maju.
Na Filipinima se na primjer milioni ljudi još uvijek oporavljaju od tajfuna "Rai" koji ih je poharao u decembru. Ubio je više od 300 ljudi, raselio stotine hiljada, a šteta je procijenjena na otprilike 500 miliona dolara. Kako broj katastrofa bude rastao, tako će rasti i troškovi.
Izvještaj procjenjuje da će još 37,6 miliona ljudi živjeti u uslovima ekstremnog siromaštva do 2030. godine zbog uticaja klimatskih promjena i katastrofa. U međuvremenu većinu štete povezane s katastrofama ne pokrivaju osiguravatelji.
"Katastrofe se mogu spriječiti, ali samo ako zemlje ulože vrijeme i resurse da shvate i smanje svoje rizike", naglasila je Mizutori u saopštenju. Upozorila je da "namjernim ignorisanjem rizika i propuštanjem da se integriše u donošenje odluka svijet zapravo finansira vlastito uništenje."
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.